Ciklame – bogatstvo cvjetova i mirisa

81

Dugo vremena u modi su bile ciklame s velikim cvjetovima, danas nailazimo na ciklame s malim cvjetovima ali posebna mirisa. Plemenite i minijaturne ciklame danas ukrašavaju mnoge stolove, a osobito lijepo izgledaju u bijelim teglama ukrašenim vijencima od bršljana. Čak i različiti oblik listova, glatki, nakovrčani ili resasti, predstavlja promjenu:
• Ciklame cvjetaju elegantno poput orhideja.
• Svaka ciklama, sama za sebe, izgleda posebno, a osobito su lijepe ako ih grupiramo. U jesenskim balkonskim sandučićima veselo cvjetaju uz žalosne minijaturne borove i crnice.
• Ciklame dulje traju ako teglu napunite dopola zemljom i na nju stavite biljku zajedno s njezinim vlastitim loncem. I kod balkonskih sandučića ova se metoda pokazala opravdanom.
• Ciklame se dobro slažu s bršljanom, zimzelenom, paprati, različitim puzavicama, ali i s kaduljom i lavandom, biljkama, čiji su listovi sivkastozeleni.
• Ciklame se sade potkraj kolovoza, najbolje im odgovara položaj okrenut prema istoku, gdje će i procvjetati, kasnije tijekom godine, sunce im neće smetati. Isto tako, jesen najradije provode na zaštićenu mjestu.
• Ciklame se dobro snalaze i u vazi; profesionalni vrtlari upotrebljavaju sorte s dugačkim i snažnim stapkama, a za kućnu sadnju poslužit će i lonačnice.
• B i j e l i cvjetovi ukrašavaju vjenčane bukete, crveni svijetle i adventskim vjenčićima dok bijeli i crveni, zajedno s grančicama imele, najavljuju božićni ugođaj.
• Ne režite cvjetne stapke, već ih snažnim pokretom otrgnite od gomolja, pritom ga držite drugom rukom.
• Cvjetovi će se zadržati dva do tri tjedna u vazi ako stapku razrežete u obliku križa. Na taj način biljci ćete olakšati upijanje vode.
Ciklame otporne na hladnoću
Ciklame s listovima poput bršljana (Cyclamen hederifolium) cvjetaju ružičastim i bijelim cvjetovima ujesen i slaba su mirisa. Korijen je promjera oko 20 cm ili više, a biljke mogu doživjeti i do 30 godina. Stari primjerci s velikim korijenjem mogu nas iznenaditi i s više od 200 cvjetova godišnje. Listovi koji su srebrnkastozeleni podsjećaju na bršljan. Ova vrsta ciklama dobro uspijeva u kamenim vrtovima, ispod drveća i grmlja, kao divlji srodnik.
Europske ili ljetne ciklame
(Cyclamen purpurascens) cvjeta crveno od ranog ljeta do jeseni i miriši. Listovi su srcolika oblika, s gornje strane srebrnkaste a s donje crvene boje. Dobro uspijeva u kamenim vrtovima, parkovima i prirodnim rezevatima.
Ciklame koje cvjetaju u zimskom razdoblju
(Cyclamen coum) cvjetaju u tamnocrvenoj, ružičastoj i bijeloj boji, od kasne zime do proljeća. Srcoliki listovi tamnozelene su boje sa srebrnkastim šarama. Traže sunčane, zaštićene položaje.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGlodavce je potrebno redovito suzbijati
Sljedeći članakKalcifikacija – prijeka potreba naših tala
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.