Na kraju kalendarske godine vrijeme je za analizu postignutih rezultata u protekloj godini i planiranje aktivnosti za narednu vegetaciju. Cilj ovog članka upoznati je poljoprivredne proizvođače s propisima koji se odnose na dobre poljoprivredne i okolišne uvjete, s naglaskom na gospodarenje tlom.

Ponekad se tijekom provođenja agrotehničkih mjera zanemari briga o tlu, a uspjeh poljoprivredne proizvodnje uvelike ovisi upravo o stanju tla. Zaštita tla od degradacijskih procesa i različitih prijetnji prema tlu (smanjenje sadržaja organske tvari, biološke raznolikosti, erozija tla, onečišćenje tla, zbijenost, zaslanjivanje tla i klizišta) kroz provođenje mjera dobre poljoprivredne prakse obveza je svakog poljoprivrednog proizvođača. Obveza je poljoprivredno zemljište održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju sprječavanjem njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.

Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta

Na žalost, na velikom dijelu poljoprivrednih površina došlo je do značajnog smanjenja organske tvari i do smanjenja plodnosti. Stoga se i nizom propisa koji se odnose na očuvanje tla od degradacije nastoji utjecati na njegovo očuvanje. Poljoprivredni proizvođači imaju obvezu ispitivanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta kao redovitu mjeru koja služi u svrhu zaštite tla od degradacije, periodično najmanje svake četvrte godine. Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla definirano je kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18. i 115/18.) i Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 47/19.). Zahtjev za ispitivanje plodnosti tla korisnici (posjednici) poljoprivrednog zemljišta podnose za ARKOD parcele poljoprivrednog zemljišta koje su jednake ili veće od 1,00 ha, a koriste se kao oranice, livade, pašnjaci, krški pašnjaci, vinogradi, voćnjaci, maslinici, kulture kratke ophodnje te mješoviti višegodišnji nasadi. Osnovni cilj ispitivanja plodnosti tla je praćenje razine hraniva u tlu. Tlo je glavni izvor hraniva potrebnih za rast i razvoj poljoprivrednih kultura. No, tlo nije nepresušan resurs i ne osigurava dovoljnu količinu hraniva za visoke prinose pa je potrebno vratiti iznesenu količinu hraniva prinosom.

Gnojidba napamet vrlo često je ekonomski neisplativa i ekološki neprihvatljiva. Naime, nepoznavanjem sadržaja hraniva u tlu, kao i njegove kemijske reakcije, gnojidbom napamet često se dodaju hraniva kojih u tlu ima dovoljno, a ne ona koja nedostaju. Hraniva mogu biti biljci nedostupna na tlima nepovoljne kemijske reakcije, iako ih u tlu ima dovoljno. Poznavanjem sadržaja hraniva u tlu gnojidba se može provesti sukladno stanju tla i potrebama poljoprivredne vrste koja se planira uzgajati te očekivanom urodu.

Povrh svega navedenog, uravnotežena gnojidba utječe na kondiciju uzgajanih biljaka, a time se povećava tolerantnost biljaka na stresne uvjete iz okoliša, biljne bolesti i štetnike. Ispitivanje plodnosti može se obaviti u referentnom laboratoriju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), u Centru za tlo i u laboratorijima ovlaštenim od strane Ministarstva poljoprivrede.

Višestruka sukladnost

Jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje prava na izravnu potporu poljoprivrednoj proizvodnji jest poštivanje pravila višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu sukladno Pravilniku o višestrukoj sukladnosti, objavljenom u Narodnim novinama br. 113/2019. Poljoprivredni proizvođači prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu moraju poštivati pravila višestruke sukladnosti. Svi propisi vezani uz višestruku sukladnost moraju se poštivati od početka njihove primjene u Republici Hrvatskoj. Nepridržavanje uvjeta propisanih Pravilnikom o višestrukoj sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji ima za posljedicu smanjenje ili potpuno obustavljanje isplate potpora u poljoprivredi.

Pravila višestruke sukladnosti čine:

  • propisani zahtjevi upravljanja kao obvezni zahtjevi kojih se mora pridržavati obveznik u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu
  • dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti kao minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno obvezni uvjeti kojih se mora pridržavati obveznik u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim površinama u svom korištenju.

Pravila višestruke sukladnosti vezana su uz sljedeća područja:

  • okoliš, klimatske promjene i dobro poljoprivredno stanje zemljišta
  • javno zdravlje, zdravlje životinja i biljaka
  • dobrobit životinja

Minimalna pokrivenost tla

U uvodnom dijelu ovog teksta već je istaknuto da je cilj upoznati poljoprivredne proizvođače s mjerama kojima je cilj zaštita tla od degradacijskih procesa i različitih prijetnji prema tlu. Među njima su i zaštita tla od erozije tla i smanjenja sadržaja organske tvari u tlu. Upravo ti ciljevi žele se postići propisanim uvjetima o minimalnoj pokrivenosti tla.

 class=
Erozija tla

Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom), ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč) koji umanjuju eroziju tla, osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja.

Tijekom razdoblja od 15. studenoga do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage, sprječavanja erozije i očuvanja zalihe ugljika u tlu, poljoprivredne površine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili zelenim pokrovom, ili se mora primjenjivati jedna od sljedećih mjera:

● ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama;

● prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč);

● obrada tla za sjetvu, pri čemu najmanje 25 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva s nagibom većim od 9 % mora biti pokriveno glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama.

 class=
Glavni usjev: uljana repica i dio ostavljenih žetvenih ostataka

Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede (bivša Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba) diljem Republike Hrvatske putem predavanja i savjeta već duži niz godina educiraju poljoprivredne proizvođače o minimalnim uvjetima upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima.

Prethodni članakLove affair
Sljedeći članakSTEYR traktor postavlja temelje nove generacije!
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.