Kvalitetna gnojidba temelji se na poznavanju opskrbljenosti tla, a ako znamo da je tlo jedan od najznačajnijih čimbenika uspješne poljoprivredne proizvodnje, jasno je koliki je njezin značaj. Vrijeme je pripreme za jesensku sjetvu ozimih ratarskih kultura, a prije toga potrebno je obaviti osnovnu gnojidbu na oranicama. Gnojidba se često obavlja napamet, a na taj način ne vodi se računa o ekonomskom niti o ekološkom aspektu poljoprivredne proizvodnje. Neracionalnim korištenjem tla dolazi do njegove degradacije.

Vrijeme nakon žetve i berbe, a obavezno prije bilo kakve gnojidbe za naredni usjev, pogodno je za uzimanje uzoraka tla za kemijsku analizu. Poznavanje plodnosti parcele temelj je za pravilnu gnojidbu, a samo uravnoteženom i pravodobnom gnojidbom možemo osigurati dobre prinose zadovoljavajuće kvalitete. Zbog nepoznavanja opskrbljenosti tla i njegove reakcije često se u praksi događa da radi gnojidbe napamet ili gnojidbe samo dušičnim gnojivima, ili pak, potpunog izostavljanja gnojidbe osiromašujemo tlo, onečišćujemo okoliš ili neekonomično gnojimo. Stoga je za uspješnu, ali i racionalnu proizvodnju nužno poznavati opskrbljenost tla hranivima. Prilikom uzimanja uzoraka tla s parcela treba voditi računa da ti uzorci budu reprezentativni.

Što znače reprezentativni uzorci?

Broj uzoraka tla ovisi o veličini proizvodne površine, homogenosti parcele, depresijama, nadmorskoj visini, prostornom obliku parcele i o tome je li na čitavoj površini bilo isti predusjev.

Svaki prosječni uzorak tla za analizu sastoji se od 20 do 25 poduzoraka (pojedinačnih uzoraka tla) ovisno o veličini i ujednačenosti parcele. Dubina uzorkovanja za ratarske i povrtlarske kulture je 0 – 30 centimetara, a za višegodišnje nasade 0 – 30 i 30 – 60 centimetara koji se sastoji od dva zasebna uzorka tla. Svi poduzorci zajedno čine jedan prosječni uzorak tla, a nalaze se u istoj posudi ili vrećici.

Prostorni raspored poduzoraka ovisi o veličini i obliku parcele. Odabir metode uzorkovanja obavlja uzorkivač na temelju terenskih zapažanja. Prikupljeni pojedinačni uzorci dobro se promiješaju i 1-1,5 kg tako dobivenog prosječnog uzorka tla stavlja se u čistu vrećicu i dostavlja na analizu u ovlašteni agrokemijski laboratorij. Svaki uzorak treba biti pravilno zapakiran i označen, a potrebno navesti podatke o vlasniku/korisniku zemljišta i parceli ili dijelu parcele koju predstavlja prosječni uzorak.

sonda gnojidba
Uzorak tla potrebno je staviti u čistu posudu ili pvc vrećicu

Vrijeme i dinamika uzimanja uzoraka

Uzorkovanje tla najbolje je obaviti poslije žetve/berbe prethodnog usjeva, obvezno prije gnojidbe, a temperatura tla u vrijeme uzorkovanja treba biti iznad 5oC. Poljoprivredni proizvođači imaju obvezu ispitivanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta kao redovitu mjeru koja služi u svrhu zaštite tla od degradacije. Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla definirano je kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18 i 115/18) i Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 47/19).

Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u smislu ispitivanja plodnosti tla provodi se na temelju analize tla, a na zahtjev poljoprivrednih proizvođača upisanih u upisnik poljoprivrednika, upisnik integrirane i ekološke proizvodnje sukladno zahtjevima takve proizvodnje, periodično najmanje svake četvrte godine na propisanom obrascu.

Korisnici poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, koje se koristi na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije obavezni su provesti analizu poljoprivrednog zemljišta u jednom od ovlaštenih laboratorija za obavljanje analize tla, tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed te periodično najmanje svake četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa.

sonde
Sonde s različitim svrdilima za uzimanje uzoraka tla

Sukladno navedenom zakonu i pravilniku Zahtjev za ispitivanje plodnosti tla korisnici (posjednici) poljoprivrednog zemljišta  podnose za ARKOD parcele poljoprivrednog zemljišta koje su jednake ili veće od 1,00 ha, a koje se koriste kao oranice, livade, pašnjaci, krški pašnjaci, vinogradi, voćnjaci, maslinici, kulture kratke ophodnje te mješoviti višegodišnji nasadi. Temeljem dobivenih rezultata provedene analize tla znanstvenici i stručnjaci agronomi izradit će preporuke za gnojidbu, ali i ostale eventualno potrebne agrotehničke mjere s ciljem održavanja i popravka tla te sprječavanja njegove degradacije.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako smanjiti troškove u uzgoju stoke?
Sljedeći članakPočetak jeseni – vrijeme obilja
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.