Usjevi koji u posljednje vrijeme zauzimaju sve značajnije mjesto u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji su postrni i pokrovni usjevi. Riječ je o usjevima koji se siju između žetve glavnog usjeva i sjetve idućeg glavnog usjeva. Postrni usjevi siju se nakon glavnog usjeva i ostaju na oranici do zime, a pokrovni usjevi ostaju i tijekom zime sve do sjetve idućeg glavnog usjeva u proljeće. Njihov primarni zadatak je očuvanje prirodnih resursa i zaštita agroekološkog sustava, dok je ostvarenje profita tek popratni učinak postrne sjetve.

Gnojidba postrnih usjeva u pravilu je skromna jer cilj uzgoja ovih kultura nije postizanje visokih prinosa za čije ostvarenje je potrebna obilna ishrana. Drugi razlog skromne gnojidbe je nedovoljna količina vlage u tlu u početnom rastu postrnih usjeva, zbog čega se kruta gnojiva teško otapaju i biljke ih u pojedinim ekstremno sušnim godinama ne mogu iskoristiti.

   Gnojidba tekućim dušičnim gnojivom

Kad se planira postrna sjetva dobro bi bilo prilikom gnojidbe glavnog usjeva iza kojeg će slijediti postrni usjev primijeniti nešto veću količinu gnojiva tako da ostane određena količina hraniva na raspolaganju postrnom usjevu, naročito ako se radi o usjevima „hvatačima“ (krstašice, leguminoze, lupine, raž), koji su u stanju usvojiti hraniva iz veće dubine kao i ona jače vezana u tlu.

Gnojidba koja je ipak neizostavna prije sjetve postrnih usjeva je gnojidba dušičnim gnojivima. Dušik je potreban da bi se omogućio nesmetan rad mikroorganizama u tlu i rast mladih biljčica tj.da se izbjegne dušična depresija.

Postrnim usjevima potrebno je 40 – 60 kg/ha dušika, a ako je pretkultura bila strna žitarica čiji se žetveni ostaci unose u tlo, ta količina se treba povećati za još 30-ak kilograma. Uzimajući u obzir uvjete u kojima se odvija sjetva i početni porast postrnih usjeva najprikladniji izvor dušika je tekuće mineralno gnojivo UAN (urea amonijev nitrat).

 Niz prednosti UAN mineralnog gnojiva

UAN zbog svojih specifičnih fizikalnih i kemijskih osobina ima niz prednosti za primjenu u gnojidbi postrnih usjeva u odnosu na kruta gnojiva.

UAN je jedino dušično gnojivo koje u svom sastavu ima sva tri oblika dušika; nitratni, amonijski i amidni. Upotrebom UAN-a usjev je kontinuirano opskrbljen hranivom jer nitratni oblik dušika ima brz učinak, dok će amonijski i amidni oblik imati produženo djelovanje.

Dušik iz UAN-a maksimalno će se iskoristiti s obzirom na činjenicu da se radi o zasićenoj otopini, koja se ne ispire iz tla, a isto tako nema umanjenja njegovog učinka ni u uvjetima kada količina vlage u tlu nije optimalna.

 Primjena

Jednostavno ga je odmjeriti i ravnomjerno primijeniti po površini bez bojazni od gubitka dušika denitrifikacijom i volatizacijom. Količina UAN-a koja će osigurati potreban dušik usjevima u uvjetima postrne sjetve je 100 – 200 l/ha što ovisi o masi žetvenih ostataka koja ostaje nakon žetve pretkulture. UAN se može primijeniti bez razrjeđivanja s vodom, ali se isto tako može razrijediti s vodom u omjeru 1:1 radi lakše raspodjele po površini.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakINTERVJU BROJA: Kome pogoduju ekspertize u aferi „Krški pašnjaci“?
Sljedeći članakEkološki biocid InsectoSec® za suzbijanje tekuti i ostalih parazita
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.