Krški pašnjaci su značajan zemljišni resurs u Republici Hrvatskoj. Krški reljef obiluje najvećom bioraznolikosti u Europi. Zbog toga, kao i zbog erozije tla, protupožarne zaštite, eko sustava, toka podzemnih voda, EU ih je odlučila zaštititi i nuditi potpore poljoprivrednicima za njihovo održavanje. Prostiru se na području sedam jadranskih županija i dijela Karlovačke županije i kao takvi zauzimaju 44% kopnenog teritorija Republike Hrvatske.

Krški pašnjaci  prostiru se na više od 2 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od toga je samo 16% obradivih površina (320 000 ha, krška polja) a ostali dio odnosi se isključivo na pašnjačke površine. Nalaze se nadomak svih turističkih destinacija i imaju mogućnost, u sasvim netaknutoj prirodi po ekološkim principima, a po uzoru na ostale razvijene zemlje svijeta, razviti moderni, ekstenzivni i ekološki uzgoj stoke i proizvoditi vrhunsko meso i mlijeko uzgojeno na sasvim prirodan način kao i razvijanje seoskog turizma.

U ovom broju gost kolumnist Gospodarskog lista je Ivan Tešija, predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci, koji je podijelio svoje razmišljanje o ekstenzivnom uzgoju stoke na kršu

Ekstenzivni uzgoj stoke je naše antropološko naslijeđe i jedini izvor prihoda i opstanka ljudi na ovim područjima.Ako pogledamo unatrag kroz povijest, ljudi su se dobro organizirali po pitanju napasivanja stoke i otkupa mesa i mlijeka.Svaki pedalj zemlje se mukotrpno obrađivao, a u proljeće su migrirali u stanove u planine, dio njih je odlazio i u Bosnu, a ostajali su do jeseni,tada bi se vraćali u svoja sela kad bi se napunile gustirne vodom i zazelenila trava.

Nekada je samo u Dalmaciji obitavalo 2 milijuna ovaca, dok danas u svih osam županija krških pašnjaka imamo svega 395 807 ovaca,što znači da imamo ogroman potencijal za razvoj poljoprivrede i ekstenzivnog stočarstva.

Krška područja su doživjela demografski slom, opustošena su ,devastirana i iseljena.Iseljavanje je počelo 70-ih godina prošlog stoljeća kada su ljudi trbuhom za kruhom odlazili u gradove u potrazi za boljim životom,a vrhunac iseljavanja se desio za vrijeme domovinskog rata.

Nažalost, o krškim područjima se slabo i skoro nikako nije gospodarilo na kvalitetan način. Sela su opustošena, polja zapuštena, pašnjaci obrasli, život se skoro ugasio.Neshvatljivo mi je da se jedan ovakav važan prirodni resurs zanemaruje i ignorira, unatoč inicijativama i željom za povratkom mnogih ljudi.

Ljude s krških područja se raznoraznim metodama kroz povijest iseljavalo s tih područja.Budući da je stoka bila jedini izvor prihoda, obrađivanje zemlje i napasivanje stoke je bilo usko povezano s natalitetom na ovim područjima. Ako čovjeku oduzmete zemlju i pašnjake gdje će napasivati  stoku, on nema od čega živjeti i prehranjivati obitelj, ne može ni zasnovati obitelj jer je mu je ugrožena egzistencija. 

Stočari imaju teškoća sa šumarima

Upravo to je radila Austro-Ugarska, oni su pošumljavali obradive površine i pašnjake i ljudima smanjivali prostor da mogu raditi i živjeti i na taj način ih tjerali sa svojih ognjišta.U bivšoj državi čak je negdje četrdesetih godina  zabranjeno držanje koza. Danas to rade,nažalost, Hrvatske šume.Umjesto da se dopusti razvoj poljoprivrede i stočarstva,Hrvatske  šume pošumljavaju plodna tla i pašnjačke površine.Danas stočari imaju dosta problema s lokalnim šumarima koji ih tjeraju sa pašnjaka i naređuju im da skidaju električne pastire koji im služe kako bi svoja stada držali pod kontrolom a i zaštitili takoder od učestalog napada vuka i čaglja.Šumari čak stavljaju video kamere i brane ljudima ispašu. Zakoni i uredbe koji su na snazi,jako su štetni za poljoprivrednike. Onemogućavaju razvoj poljoprivrede i stočarstva kao i opstanak i ovo malo ljudi na ovim područjima. Hrvatska je prije 4-5 godina propustila priliku da zaštiti Dinaride i proglasi ih nacionalnom baštinom. Od svih zemalja bivše države to je napravila samo Slovenija. Hrvatska je u pregovaračkim pregovorima s EU propustila krška područja prijaviti kao posebnost tj.tradicionalni krški pašnjak visoke vrijednosti. Umjesto toga krški pašnjak su svrstali u kategoriju trajnih travnjaka.

  Slabo ispregovarane površine

Rezultat toga je jako slaba zastupljenost krških pašnjaka u ARKOD sustavu. Od mogućih 1.6 milijuna ha,upisano je samo 72 400 ha.Ako financijski gledamo, na pola teritorija RH (krška područja) od ukupne financijske omotnice 3.3 milijarde kuna koje dobijemo od Europske komisije (EK), krška područja dobiju oko 220 milijuna kuna, dok na preostali dio ide 3.1 milijarde kuna.Totalni nesrazmjer potpora za ruralni i regionalni razvoj.Činjenica je da smo prijavili sasvim nedovoljan broj poljoprivrednih površina EK za plaćanje. Od ukupno 3 milijuna hektara,prijavili smo 900 000 ha. Smatram da smo taoci tih slabo ispregovaranih površina. Zbog toga nam je blokirana dodjela novih površina u zakup jer za te nove površine nema tko platiti potporu, s EK nisu dogovorene za plaćanje a RH ih, ne može/ne želi plaćati.Ministarstvo je pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, uredbom o davanju u zakup šumskog zemljišta, pravilnikom o uređenju šuma, zakonom o šumama, de facto, suprotno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, proglasila 90% površina krških pašnjaka nepoljoprivrednim zemljištem, unatoč činjenici da na tim površinama već stoljećima postoji dokazana poljoprivredna aktivnost.!?

Za ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume je “zemljište obraslo makijom, garigom, šibljacima i niskim raslinjem” nepoljoprivrivredno zemljište, a po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu,koji je ipak viši zakonski akt, (članak3.stavak 2), to je ipak poljoprivredno zemljište koje je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju. Sastavni dio krškog pašnjaka je garig,makija,šibljak,nisko raslinje.Brst služi kao krmna hrana stoci,(energetski i neizostavni kapacitet u prehrani stoke) a za ministaratvo je to nepoljoprivredna površina !?

Na poljoprivrednike se djeluje represivno, a sve s ciljem oduzimanja dijela sredstava koje dobiju u vidu potpora od EK.Krški pašnjaci su tek od 2015g počeli dobijati znatnije potpore,a kao rezultat toga,povećali smo proizvodnju i broj grla za 300%. Jedini smo sektor u poljoprivredi koji bilježi kontinuiran i rapidan rast poljoprivredne proizvodnje. Na krškim pašnjacima danas obitava 70 778 grla goveda, 395 807 ovaca, 54 264 koza, 2 980 magaraca, 42 802 svinja, 6 428 konja.

Ova situacija s koronavirusom nam je otvorila oči,moramo povećati proizvodnju hrane i mesa,smanjiti uvoz i biti makar samodostatni u proizvodnji hrane.Želimo okupiti poljoprivrednike i stvoriti domaći brend hrane i mesa sa “krških pašnjaka”.

Moramo bolje iskoristiti mogućnosti dobivanja sredstava iz EU fondova i pravednije ih raspodijeliti.Činjenica je da 0,5% poljoprivrednika dobiva 1/3 ukupnih potpora a 65 000 OPG-ova dobiva manje od 12 000 kn potpore.Sredstva za ruralni i regionalni razvoj su se koristila za infrastrukturu i nepoljoprivredne djelatnosti.Ovakav ruralni razvoj EK nije predvidila.Hrvatska je čak prije dvije godine donijela zakon o brdsko-planinskim područjima sa stambenim zbrinjavanjem, međutim još nije zaživio.

  U prilog nam ide „Zeleni plan“

U prilog nam ide činjenica da EK u idućem razdoblju želi smanjiti upotrebu pesticida, herbicida i mineralnih gnojiva, kao i povećati ekstenzivni i ekološki uzgoj stoke, a to je trenutno trend br.1 u svijetu. Krški pašnjaci su pogodni za takvo nešto.U srcu netaknute prirode, razviti ekološki uzgoj hrane i mesa.To nam je cilj i prioritet.

Krškim pašnjacima treba kvalitetno gospodariti i omogućiti ljudima opstanak i razvoj poljoprivrede, prije svega potrebno je staviti u funkciju zapuštene poljoprivredne površine. Moramo vratiti mlade na sela i kvalitetnim programima poticati ih da rade i proizvode, popraviti demografsku sliku, a time i osigurati mnoga radna mjesta. Kad bi se razvio ekstenzivni uzgoj stoke na krškim područjima i mlade stimuliralo na povratak, imali bi čak 100 000 novih radnih mjesta. Kad bi Hrvatska uložila svoja sredstva u projekt razvoja krških područja, kroz 10 godina bi se ta sredstva isplatila. Strateški cilj i interes za RH je razvoj poljoprivrede i stočarstva na krškim područjima. Hrvatska mora u idućem referentnom razdoblju tražiti od EK povećanje površina, a to može po temeljnoj Uredbi 1307/2013 i to po uzoru na druge zemlje članice koje su tražile izuzeće zbog slabo ispregovaranih površina. Europska komisija im je svima odobrila i priznala plaćanja za novoprijavljene površine.Radi se o devet zemalja članica (Grčka,Cipar,Italija,Španjolska,Portugal,Francuska,Švedska,Njemačka i Velika Britanija).

Da bi bili suverena država moramo biti samodostatni u proizvodnji hrane a to možemo samo ako shvatimo da nam je poljoprivreda najvažnija strateška grana i da nam država osigura kvalitetnim pravilnicima, uredbama i zakonima, razvoj poljoprivredne proizvodnje i plasman domaćih proizvoda na naše tržište.Trebamo spriječiti izvoz žitarica i novostvorenu vrijednost ostvarivati unutar države, trebamo zabraniti prodaju ženske teladi, janjaca, jarića i povećavati matična stada, smanjiti fiskalne i parafiskalne namete poljoprivrednicima, aktivirati zapuštena zemljišta.Ako Hrvatska ne napravi zaokret u pristupu razvoja krških područja u novom referentnom razdoblju,skoro pola teritorija RH i dalje ostavlja bez ikakva prosperiteta i budućnosti.

Potpore za zaštićene pasmine          

Često se govori o poljoprivrednicima koji ništa ne proizvode, već samo ubiru poticaje. Spominje se u tom kontekstu i pasmina buša. Što se nas tiče, potpora na kravu bušu je nama zanemariva jer od 75 000 grla goveda, imamo 800 grla buše. Država je odlučila zaštititi bušu kao autohtonu vrstu od izumiranja. Pričati o ekonomskoj isplativosti je nerealno. Očuvanje buše je isto kao i očuvanje hladnokrvnjaka. Za hladnokrvnjaka nitko ništa ne spominje, a 7 puta se izdvaja više sredstava nego za bušu. Za hladnokrvnjaka se uzimaju potpore, a nema apsolutno nikakve proizvodnje.Za bušu treba malo drugačiji pristup. Nama treba upravo ono sto sam predložio ministrici i vladi RH,otkupni centri u svih 8 županija s krškim pašnjacima, s klaonicama i hladnjačama gdje bi meso dozrijevalo i iz tih otkupnih centara bi plasirali proizvode na tržište.To bi bio ogroman iskorak za poljoprivrednj proizvodnju na krškim područjima.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje