Sport, rekreacija i općenito tjelesna aktivnost igraju sve veću ulogu u našem životu. Razvoj civilizacije, urbanizacije i mehanizacije karakteriziran je nekretanjem. Nedovoljno kretanje je jedna od najraširenijih bolesti suvremenog čovjeka. Svjedoci smo da se današnji čovjek sve manje kreće, a sve više jede, uz stalan porast potrošnje cigareta, kave, alkohola i lijekova. U našoj se zemlji sportskom rekreacijom bavi svega 6 posto stanovništva, a u zemljama s razvijenom fizičkom kulturom taj je postotak oko 35 posto.

Međutim, takav stil života u suvremenoj industrijskoj civilizaciji ne prolazi tek tako. Mi za njega plaćamo krvavi danak. Svjedočimo pravoj epidemiji srčanožilnih bolesti. Dobro, u ovom slučaju nije samo u pitanju nekretanje, nego i pušenje, neispravna prehrana i psihički stresovi. Danak plaćamo i u povišenom krvnom tlaku, povećanim masnoćama u krvi, prekomjernoj tjelesnoj težini, šećernoj bolesti, nesanici, neurozama, nezgodama na poslu i prometu.

Stil života kakav danas imamo ne utječe povoljno na zdravlje

Kakav je utjecaj kretanja na ljudsko zdravlje?

Pojačan rad mišića poboljšava krvnu cirkulaciju u čitavom organizmu, a što je najvažnije u srčanom mišiću. Krvne žile srca (koronarke) se šire i bolje hrane mišić. Izlažući se većim naporima, srce postiže bolju funkciju, veću snagu i, jasno, postaje otpornije prema bolestima. Od svih umrlih, pola ih je umrlo zbog neke od srčanožilnih bolesti (infarkt, visoki tlak itd.).

Sportsko-rekreativne aktivnosti dovode do pada masnoća u krvi. Kod prekomjerne tjelesne težine neće biti dovoljne samo dijetetske mjere. Ako se želi skidanje kilograma, morat će se te mjere kombinirati s redovnom tjelovježbom. Umjereno povišen šećer u krvi, uz pravilnu ishranu, pada. Kapacitet pluća se povećava, lakše se diše. Dijafragma, grudni i trbušni mišići postaju snažniji. I ostali mišići u tijelu postaju snažniji, naročito nožni. Podiže se i opća fizička spremnost (posebno izdržljivost i radna sposobnost).

Putem znojenja iz organizma se izbacuju mnogobrojni otrovi (toksini). Tjelesno vježbanje povoljno djeluje i na koštani sustav. Već samo žustro hodanje pomoći će da se spriječi ili uspori gubitak koštane mase (osteoporoza). Bit će manje bolova u križima, vratu i ramenima. Sasvim se pouzdano zna da se poboljšava i tjelesni obrambeni, imunološki sustav. Neki podaci upućuju da fizička neaktivnost povećava rizik od raka debelog crijeva, prostate i dojke.

Fizički aktivne osobe imaju bolji apetit, bolju probavu, čvršći san. Otpornost na infekcije i prehlade se povećava. Lakše se prestane s pušenjem, konzumira se manje alkohola, proces starenja se usporava.

Kretanje pridonosi općoj boljoj psihofizičkoj kondiciji

Veliko zadovoljstvo i pozitivan učinak na psihu čovjeka

Svi koji se bave nekom sportskom aktivnošću (bez obzira je li to trčkaranje, vožnja bicikla, plivanje, hodanje, veslanje, planinarenje itd.) potvrdit će vam da im te aktivnosti pružaju veliko zadovoljstvo. Osjećaju se divno. Učinci na psihu čovjeka su veliki i značajni. Te aktivnosti dovode do smirenja nakon užurbanog tempa današnjeg života, ljudi postaju manje nervozni, poboljšana je koncentracija, nestaje napetosti, mentalno su stabilniji i samopouzdaniji. Sve ovdje navedeno je i znanstveno potvrđeno.

Čovjek nije stvoren da bude u mirovanju

I tako smo praktički došli do kraja, dakle, što nam je činiti? U interesu svog fizičkog i psihičkog zdravlja, preporučljivo je uključiti u svoj životni stil neku sportsko rekreativnu aktivnost. Izaberite onu kojoj ste najviše skloni. Bit ćete u boljoj kondiciji nego većina drugih ljudi.

Nemojmo se dati zavarati i bacimo pogled na to koliko čovjek, uz današnju tehnologiju, strojeve, automobile, kompjutere i kauč pred televizorom, dnevno provede sjedeći! A upravo to sjedenje je najveći rizični faktor za naše zdravlje. Čovjek nije stvoren da bude u mirovanju.

Baviti se nekom sportsko rekreativnom aktivnošću je najbolja investicija u blagostanje čovjeka, a jamačno da pridonosi boljem zdravlju i raspoloženju.

Požurimo da ne bude kasno!

Putem znojenja iz organizma se izbacuju mnogobrojni toksini
Treniranjem se proces starenja uporava

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVrijeme je za sjetvu kamilice
Sljedeći članakBeze mimoza
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.