Poriluk (Allium porrum L.) je dvogodišnja biljka iz obitelji Amaryllidaceae koja je srodna češnjaku, luku i vlascu. U prvoj godini stvara vegetativne organe koji se koriste za ljudsku prehranu, a u drugoj razvija veliki kuglasti štitasti cvat. Otporan je na niske temperature, što ga čini idealnim povrćem za zimsku i rano proljetnu upotrebu, kad je izbor povrća jako sužen.

Iako se nalazi u istoj grupi povrća s češnjakom i lukom, znatno je blažeg okusa i mirisa. Dragocjen je zbog organosumpornih komponenti koje sadrži, a koje imaju povoljno djelovanje na zdravlje. Tvari koje sadrži djeluju kao prirodni antibiotici, snizuju krvni tlak, jačaju imunološki i krvožilni sustav, snizuju kolesterol, aktiviraju enzime koji sudjeluju u detoksifikaciji organizma i imaju ulogu u prevenciji pojave malignih oboljenja.

Prema podacima Faostata najviše poriluka (i ostalog lukovičastog povrća osim crvenog i bijelog luka) se proizvodi u Aziji (58 %) i Europi (39,4 %), a najveći proizvođači su Indonezija, Turska, Belgija i Francuska.

 AustrijaHrvatskaNjemačkaMađarskaSlovenija
2015.1.039726647921935
2016.1.1056887108441.010
2017.1.4137096479331.047
2018.1.3276598381.1311.184
Prosjek1.2216967119571.044
Prikaz proizvodnje poriluka u Hrvatskoj,
Izvor: DZS

2018. godine značajno rastu ostvareni prinosi poriluka u Hrvatskoj, ali smo još uvijek daleko ispod prinosa koje ostvaruju neke zemlje Europske unije (Austrija -35,2 t/ha, Njemačka -36,9 t/ha, Italija – 25,3 t/ha, Slovenija -18,9 t/ha).

Proizvodnja poriluka može biti isplativa

Je li bolje proizvoditi poriluk iz presadnica ili iz sjemena, uzgajati na otvorenom ili zatvorenom, kako skladištiti poriluk, koje su proizvođačke cijene poriluka u posljednjih 5 godina po zemljama, kakvi su proizvodni zahtjevi, koji su rezultati istraživanja ekonomike uzgoja poriluka u Lici, zbog čega je dobro osigurati prepoznatljivost proizvoda na tržištu i zašto je poriluk zanimljiv kao zimsko povrće saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 17 od 15. rujna 2020.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNova G serija – 5. generacija Valtra traktora
Sljedeći članakKoje je pravo stanje hrvatske poljoprivrede?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.