Poriluk (Allium porrum L.) je dvogodišnja biljka iz obitelji Amaryllidaceae koja je srodna češnjaku, luku i vlascu. U prvoj godini stvara vegetativne organe koji se koriste za ljudsku prehranu, a u drugoj razvija veliki kuglasti štitasti cvat. Otporan je na niske temperature, što ga čini idealnim povrćem za zimsku i rano proljetnu upotrebu, kad je izbor povrća jako sužen.

Iako se nalazi u istoj grupi povrća s češnjakom i lukom, znatno je blažeg okusa i mirisa. Dragocjen je zbog organosumpornih komponenti koje sadrži, a koje imaju povoljno djelovanje na zdravlje. Tvari koje sadrži djeluju kao prirodni antibiotici, snizuju krvni tlak, jačaju imunološki i krvožilni sustav, snizuju kolesterol, aktiviraju enzime koji sudjeluju u detoksifikaciji organizma i imaju ulogu u prevenciji pojave malignih oboljenja.

Prema podacima Faostata najviše poriluka (i ostalog lukovičastog povrća osim crvenog i bijelog luka) se proizvodi u Aziji (58 %) i Europi (39,4 %), a najveći proizvođači su Indonezija, Turska, Belgija i Francuska.

 AustrijaHrvatskaNjemačkaMađarskaSlovenija
2015.1.039726647921935
2016.1.1056887108441.010
2017.1.4137096479331.047
2018.1.3276598381.1311.184
Prosjek1.2216967119571.044
Prikaz proizvodnje poriluka u Hrvatskoj,
Izvor: DZS

2018. godine značajno rastu ostvareni prinosi poriluka u Hrvatskoj, ali smo još uvijek daleko ispod prinosa koje ostvaruju neke zemlje Europske unije (Austrija -35,2 t/ha, Njemačka -36,9 t/ha, Italija – 25,3 t/ha, Slovenija -18,9 t/ha).

Proizvodnja poriluka može biti isplativa

Je li bolje proizvoditi poriluk iz presadnica ili iz sjemena, uzgajati na otvorenom ili zatvorenom, kako skladištiti poriluk, koje su proizvođačke cijene poriluka u posljednjih 5 godina po zemljama, kakvi su proizvodni zahtjevi, koji su rezultati istraživanja ekonomike uzgoja poriluka u Lici, zbog čega je dobro osigurati prepoznatljivost proizvoda na tržištu i zašto je poriluk zanimljiv kao zimsko povrće saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 17 od 15. rujna 2020.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNova G serija – 5. generacija Valtra traktora
Sljedeći članakKoje je pravo stanje hrvatske poljoprivrede?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.