Lan, latinski Linnum usitatissimum je 7000 stara kulturna biljka koja se danas uzgaja u cijelom svijetu.  Jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka s kratkim vretenastim korijenom.

Biljka je s uspravnom glatkom stabljikom, visine 50 do 70 cm i s naizmjenično gusto smještenim uskim i lancetastim listovima. Cvjetovi su plavi, ponekad bijeli s prašnicima i modrim tučkom. Plod je 6 do 8 mm dug, okrugli tobolac sa 8 do 10 sjemenki. Sjeme je glatko, spljošteno, duguljasto, sjajno i svijetlosmeđe boje, a uronjeno u vodu obavija se sluzavim slojem. Sjeme je bez mirisa i sluzava je okusa. 

            Hranjiv i kvalitetan dodatak jelima

Za drogu se uzima dobro osušeno laneno sjeme koje dozrijeva u rujnu. Upotrebljava se cijelo ili mljeveno sjeme. Mljeveno sjeme vrlo brzo postaje užeglo pa ga je dobro samljeti prije upotrebe. Sjemenke se melju i dobiva se laneno ulje. Sjemenke u gornjem sloju ljuske sadrže sluz( 3-6 %). Lanene sjemenke sadrže lignine, a mnoga istraživanja su dokazala da lignini mogu imati utjecaj u nadzoru endometrioze i najvjerojatnije raka dojke. Ulje dobiveno hladnim prešanjem koristi se kao hranjiv i kvalitetan dodatak jelima. Ulje lanenog sjemena je najkoncentriraniji prirodni izvor esencijalne omega-3 masne kiseline, alfa-linolenske kiseline (ALK) koja često nedostaje u hrani. Nadopuna prehrane lanenim uljem ili alfa-linolenskom kiselinom pokazale su da pozitivno djeluje na razinu kolesterola i može pridonijeti liječenju drugih srčano-žilnih bolesti.

Čaj: šalicom kipuće vode preliti 2 – 3 čajne žlice sjemenki i ostaviti 10 – 15 minuta. Popiti pripravak ujutro i navečer.

Oblog: namočiti mljevene ili zgnječene sjemenke u vodu kako bi se dobila pasta. Pastu raširiti na komad gaze ili tanke krpe, te saviti rubove kako bi se složio paketić. Na kožu nanijeti malo ulja da se oblog ne zalijepi. Nakon stavljanja obloga pokriti ga nečim nepromočivim (kao što je prozirna folija) te odozgo staviti termofor kako bi se zadržala toplina.

 class=
Lan (Linum usitatissimum)
 class=
Lan u cvatu
Prethodni članak7 milijardi kuna za poljoprivedu iz državnog proračuna
Sljedeći članakNovim Zakonom o sjemenu sigurniji identitet materijala i bolji nadzor uvoza
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.