Lan, latinski Linnum usitatissimum je 7000 stara kulturna biljka koja se danas uzgaja u cijelom svijetu.  Jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka s kratkim vretenastim korijenom.

Biljka je s uspravnom glatkom stabljikom, visine 50 do 70 cm i s naizmjenično gusto smještenim uskim i lancetastim listovima. Cvjetovi su plavi, ponekad bijeli s prašnicima i modrim tučkom. Plod je 6 do 8 mm dug, okrugli tobolac sa 8 do 10 sjemenki. Sjeme je glatko, spljošteno, duguljasto, sjajno i svijetlosmeđe boje, a uronjeno u vodu obavija se sluzavim slojem. Sjeme je bez mirisa i sluzava je okusa. 

            Hranjiv i kvalitetan dodatak jelima

Za drogu se uzima dobro osušeno laneno sjeme koje dozrijeva u rujnu. Upotrebljava se cijelo ili mljeveno sjeme. Mljeveno sjeme vrlo brzo postaje užeglo pa ga je dobro samljeti prije upotrebe. Sjemenke se melju i dobiva se laneno ulje. Sjemenke u gornjem sloju ljuske sadrže sluz( 3-6 %). Lanene sjemenke sadrže lignine, a mnoga istraživanja su dokazala da lignini mogu imati utjecaj u nadzoru endometrioze i najvjerojatnije raka dojke. Ulje dobiveno hladnim prešanjem koristi se kao hranjiv i kvalitetan dodatak jelima. Ulje lanenog sjemena je najkoncentriraniji prirodni izvor esencijalne omega-3 masne kiseline, alfa-linolenske kiseline (ALK) koja često nedostaje u hrani. Nadopuna prehrane lanenim uljem ili alfa-linolenskom kiselinom pokazale su da pozitivno djeluje na razinu kolesterola i može pridonijeti liječenju drugih srčano-žilnih bolesti.

Čaj: šalicom kipuće vode preliti 2 – 3 čajne žlice sjemenki i ostaviti 10 – 15 minuta. Popiti pripravak ujutro i navečer.

Oblog: namočiti mljevene ili zgnječene sjemenke u vodu kako bi se dobila pasta. Pastu raširiti na komad gaze ili tanke krpe, te saviti rubove kako bi se složio paketić. Na kožu nanijeti malo ulja da se oblog ne zalijepi. Nakon stavljanja obloga pokriti ga nečim nepromočivim (kao što je prozirna folija) te odozgo staviti termofor kako bi se zadržala toplina.

Lan (Linum usitatissimum)
Lan u cvatu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak7 milijardi kuna za poljoprivedu iz državnog proračuna
Sljedeći članakNovim Zakonom o sjemenu sigurniji identitet materijala i bolji nadzor uvoza
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.