Slanutak (Cicer arietinum L.) pripada porodici lepirnjača, Fabaceae. Potječe iz Azije, uzgajali su ga Grci, Rimljani, Indijci, Egipćani i Etiopljani. Danas su najveći proizvođači slanutka Indija, Pakistan, Turska, Etiopija i Meksiko.

Slanutak je vrlo bitan dio vegetarijanske prehrane jer sadrži visokokvalitetne bjelančevine. Najviše se koristi zrela sjemenka, a mlada se može jesti i sirova. Brašno od slanutka dodaje se u proizvodnji kruha, za poboljšanje kakvoće i hranjivosti. Od minerala najviše su zastupljeni: kalij 580 mg/100 g slanuka, fosfora 331 do 480 mg/100 g. Od vitamina: B1 0,4 do 0,55, B2 0,17 do 0,18 i B3 1,5 do 1,6 mg/100 g slanutka.

            Važan za zdravlje dijabetičara

Značajna je i zdravstvena vrijednost, jer poboljšava rad slezene, a djeluje i diuretički. Plod je sitan, mahuna ovalna ili izduženog romboidnog oblika, od 1 do 4 cm duga, sa 1 do 4 sjemena zametka, ali rijetko se svi oplode. U priobalnom području može se sijati od kasne jeseni do ranog proljeća, dakle od 1. studenoga do veljače. Sjetva u kopnenom području može trajati cijeli ožujak i dio travnja. Slanutak nije samo ukusna nego i zdrava namirnica, posebno pogodna za dijabetičare. Poželjna je namirnica svih žena, osobito onih pred menopauzom zahvaljujući sadržaju fitoestrogena izoflavona. Izoflavoni, uravnotežuju hormone u organizmu te smanjuju „estrogensku dominaciju” tijekom reprodukcijskog razdoblja žene, dok kod žena u menopauzi djeluju poput blagih hormona i ublažavaju simptome menopauze. Najpoznatija jela od slanutka su humus (namaz od slanutka) i falafel (pržene kuglice od slanutka). Slanutak se također može pripremiti s povrćem ili curry umakom, ili poslužiti kao salata. Brašno od slanutka koristi se za pripremu mnogih delikatesnih jela, na primjer pakora (pohanog povrća na indijski način) i dvaraka burfi (slatkiša od slanutkovog brašna).

Slanutak (Cicer arietinum L.)
Namaz od slanutka hummus sa maslinovim uljem

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBožićni panettone
Sljedeći članakKozja brada – pomoć kod dijabetesa
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.