Primjenom Zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom od 1.1.2021. g., nakon dvije godine prilagodbe, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

Prvim danom 2021. godine QR kod postaje obvezan dio sadržaja računa, kako je to propisano u članku 9. Zakona o fiskalizaciji, no to se odnosi na one račune koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine. Ova izmjena najviše će utjecati na ugostiteljski sektor.

U sektoru poljoprivrede, puno značajnije od obaveznog QR koda na računima, odjeknulo je to što se uvodi fiskalizacija na samoposlužnim uređajima, jer su svi poljoprivrednici koji izravno prodaju svoje proizvode do stupanja na snagu ove odredbe bili izuzeti od obveze izdavanja fiskaliziranih računa.

Zašto se uvodi fiskalizacija na samoposlužne uređaje?

Od Nove godine svi samoposlužni uređaji morat će imati ugrađen softver za fiskalizaciju. Iako su iz Hrvatske poljoprivredne komore zatražili da se mljekomati, jajomati, siromati, bučomati i svi takvi automati putem kojih poljoprivrednici prodaju vlastite proizvode, izuzmu u novim zakonskim odredbama, Ministarstvo financija nije imalo sluha za takav zahtjev. Naime, kako piše Riportal, ovim propisom će poreznici doskočiti vlasnicima aparata za kavu i grickalice na kojima se bez ikakve porezne evidencije vrti velik novac. Sad će svi plaćati jednako – četiri tisuće kuna po aparatu za novi softver. Budući da litra mlijeka na mljekomatu stoji oko šest kuna, to znači da proizvođač mlijeka mora prodati 666 litara mlijeka samo da otplati softver za fiskalizaciju, stoji u članku Riportala. U Hrvatskoj su poljoprivrednici postavili više od 80 aparata u kojima prodaju mlijeko, buče, jaja, sireve…no hoće li ih toliko ostati i nakon obveze fiskalizacije?

Pravni aspekt ove aktalne teme komentira stručni suradnik Gospodarskog lista, Saša Mađarević.

Zakon je jači od Pravilnika

S obzirom da je Zakon jači od Pravilnika, da se prema čl. 5. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik za ostvarene promete kod prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima, zapravo je sporan članak koji se odnosi na samoposlužne aparate, odnosno one poljoprivredne proizvođače koji se koriste samoposlužnim aparatima, poput primjerice proizvođača mlijeka, jaja, bučinog ulja i dr. U Nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom stajalo je da su obveznici fiskalizacije koji provode postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja dužni od dana stupanja na snagu Pravilnika do 31. siječnja 2021. godine dostaviti podatke u sustav fiskalizacije za svaki postojeći samoposlužni uređaj te istaknuti obavijest na svakom samoposlužnom uređaju sukladno člancima 6 i 7.

Nakon provedenog e-savjetovanja u članku 30.a stavku (4), a koji se odnosi na „VII.a Provedba postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja“ navedeno je: „(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, samoposlužnim uređajem ne smatra se uređaj putem kojega se obavlja prodaja robe ili usluge, za ostvarene promete u djelatnosti propisane člankom 5. Zakona.“A u članku 5. stavku 3. Zakona decidirano se navodi: „3. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima“.

Sporan je članak koji se odnosi na samoposlužne aparate i treba li ili ne uvoditi fiskalizaciju na iste

Iz svega navedenog proizlazi da pri promišljanju i pisanju zakonskog okvira koji se odnosi na domaće proizvođače treba kvalitetnije osmisliti zakonski okvir kojim se štiti i čuva vlastitu proizvodnju, s posebnim osvrtom na proizvodnju hrane i poljoprivrednih proizvoda.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje