Kao i njezin najbliži srodnik, karda potječe iz Sredozemlja, gdje se uzgaja i troši kao povrće i ljekovita biljka. Danas se najviše uzgaja u sjevernoj Africi u zemljama uz Sredozemno more, dok je kod nas slabo poznata. U obalnom području i na krškim poljima moguć je uzgoj karde za povrće i za stočnu hranu.

Uzgaja se zbog velike rozete lišća od kojih se troši srednje rebro mlađih listova. Kao povrće koristi se svježa za pripremu miješane salate s drugim povrćem i odgovarajućim začinima. Kuhana se koristi kao prilog, a po okusu je slična artičoki.

Karda ima malu energetsku vrijednost, što se vidi iz sastava jestivog dijela:

 class=
Karda se u hladnjači može održati i do 2 mjeseca
 class=
Karda može narasti i do 1,5 m visine

 Može narasti i do 1,5 m

Karda je višegodišnja biljka. Ima dubok i razgranat korijen, sličan korijenu artičoke. U vegetativnoj fazi stabljika je skraćena, a na njoj se formira rozeta lišća. Listovi su lancelasti, duboko urezani, s jakom izraženim srednjim rebrom. Pojedini list može biti dug do 1 m, a širok 10 do 15 cm. Cvjetna je stabljika visoka 1,2 do 1,5 m, razgranata je i na vrhovima grana nosi cvatove glavice slične artičoki, samo mnogo sitnije. Cvjetovi su dvospolni, svijetloljubičaste boje. Plod je ahenija, koja se koristi kao sjeme. U 1 g može biti 20 do 30 plodova odnosno sjemenki. Minimalna temperatura rasta karde je 7 do 8 stupnjeva, a optimalna 16 do 18 stupnjeva. Biljka može podnijeti blage niske temperature ispod 0 stupnjeva, bez većih oštećenja, a u mirovanju može prezimiti i blaže kontinentalne zime. Za vrijeme ljetnih suša i visokih temperatura bez navodnjavanja ulazi u mirovanje. Najbolje uspijeva na dubokim strukturnim tlima dobre aeracije uz pH 6,5 do 7.

 class=
Karda ima blago gorkast okus te čisti jetru poput artičoke, a priprema se na razne načine – kuhano na lešo, pohana i slično

Izbor kultivara i uzgoj karde

Iako nema tako mnogo kultivara kao u ostalih vrsta povrća, neke sjemenske vrste imaju svoje selekcije prvenstveno na što veću bujnost biljke, širinu i krhkost srednjeg rebra lista, što manje bodlji na listu, uspravan rast rozete, što olakšava međurednu obradu i tehniku izbjeljivanja. Priprema tla i gnojidba za zasnivanje nasada karde jednaka je kao i priprema tla za artičoku. Karda se može uzgajati kao jednogodišnja ili višegodišnja kultura, i to iz sjemena, zelenih reznica, ukorijenjenih reznica sa spavajućim pupovima ili dijeljenjem busa. Ako se uzgaja iz sjemena, sije se u travnju na razmak redova 120 cm i 30 do 40 cm u redu, na 3 do 5 cm dubine, 2 do 3 kg sjemena po hektaru. Nakon nicanja ostavlja se 7 do 10 tisuća biljaka po hektaru, a višak se ukloni. Razmnažanjem zelenim reznicama na isti način kao i artičoka postiže se ujednačeniji nasad. Mjere njege tijekom vegetacije sastoje se od međuredne obrade, prihrane, a u ljetnom razdoblju navodnjavanja najmanje svaka 2 tjedna, zaštite od nametnika i odstranjivanja postranih izboja.

Od sjetve ili proljetne sadnje do berbe treba 6 do 9 mjeseci. Tri do četiri tjedna prije planirane berbe karda se izbjeljuje; najstariji je način da se biljke zagrnu zemljom do 2/3 visine, ali u zadnje vrijeme više se koristi omatanje rozete crnom PE folijom, tako da 1/3 vrhova lišća ostane slobodna.

Berba i prinosi

Cijela rozeta može doseći težinu do 10 kg, a obično 6 do 8 kg, ali bere se samo unutarnji dio, odnosno 30 do 40 % cijele biljke. Taj dio prema trgovačkim normama teži 1,5 do 3 kg, a ima 9 do 14 listova. Lisna su rebra na bazi široka 7 do 14 cm, a pri vrhu 1,8 do 2,5 cm. Prinosi karde za tržište u proizvodnim su područjima 20 do 30 t/ha, ali treba računati da još ostaje oko 2/3 zelene, koja se može koristiti za stočnu hranu. Od ubrane rozete prikrate se vrhovi lišća, rozeta se veže vrpcom ili gumicom, a više njih se veže u snopove za prijevoz. Mogu se pakirati u odgovarajuće kutije ili letvarice. U hladnjači na 0 stupnjeva i 90 do 95 % relativne vlage zraka može se održati do 2 mjeseca.