Laktoza ili mliječni šećer, prirodno se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Razgradnja laktoze odvija se u tankom crijevu djelovanjem enzima laktaze pri čemu nastaju šećeri glukoza i galaktoza. Iako se većina ljudi rađa sa sposobnošću probavljanja laktoze, prema dostupnim podacima približno 75 % svjetskog stanovništva gubi tu sposobnost tijekom života.

Manjak, odnosno nedostatak enzima laktaze odgovoran je za pojavu probavnih tegoba nakon konzumacije mlijeka i/ili mliječnih proizvoda. Primjerice, nakon konzumacije mlijeka, zbog nedostatka laktaze ne dolazi do razgradnje laktoze u potpunosti zbog čega neprobavljena laktoza prolazi kroz tanko crijevo bez zadržavanja te ulazi u debelo crijevo. Debelo crijevo apsorbira vodu iz stolice, koja iz tekućeg prelazi u čvrsti oblik, prisutne bakterije razgrađuju neprobavljenu laktozu stvarajući tekućinu i plin.

 Probavni poremećaj

Simptomi  netolerancije na laktozu javljaju se već nakon 30 minuta pa sve do 2 sata nakon konzumacije mlijeka ili mliječnog proizvoda. Pojavnost i intenzitet simptoma netolerancije na laktozu ovise o količini unesene laktoze, crijevnoj flori i osjetljivosti gastrointestinalnog sustava. Najčešći simptomi uključuju: nadutost, dijareju, mučninu,  ali i mnoge druge.

Ipak, osobe (odrasli i adolescenti) koje ne podnose laktozu prema dostupnim podacima mogu konzumirati laktozu i to u količini od 12 g/dan bez pojave ili s manjim simptomima. Također, preporučuje se konzumirati mlijeko s drugom hranom, fermentirana mlijeka i sireve, tijekom dana manje količine mlijeka kako bi se probavni sustav prilagodio na određenu količinu laktoze.

Danas se može čuti da ljudi često koriste termin „alergija na mlijeko“ pritom ne poznajući simptome netolerancije na laktozu. Netolerancija na laktozu isključivo je poremećaj probavnog sustava dok je alergija na mlijeko reakcija imunološkog sustava organizma na proteine mlijeka. Alergijska reakcija na mlijeko u izuzetno rijetkim slučajevima može biti opasna za život, čak i ako osoba jede ili pije samo malu količinu mlijeka ili mliječnog proizvoda. Alergija na mlijeko najčešće se javlja u prvoj godini života, a netolerancija na laktozu javlja češće tijekom adolescencije ili odrasle dobi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMože li poticajna mjera stalni sezonac pomoći poljoprivrednicima da nađu radnike?
Sljedeći članakSpasimo dalmatinsku kokoš od izumiranja!
Avatar
Poslijedoktorand, zaposlena na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2005. godine. Područje znanstvenog interesa: tehnologija proizvodnje autohtonih sireva, proizvodnja kozjih i ovčjih sireva i endogeni enzimi mlijeka. Od 2005. godine zaposlena je kako znanstveni novak na Zavodu za mljekarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kada i upisuje doktorski studij. Doktorski rad obranila je 2014. godine. Područje znanstvenog interesa: tehnologija proizvodnje autohtonih sireva, proizvodnja kozjih i ovčjih sireva i endogeni enzimi mlijeka. Suradnica je na tri modula na preddiplomskom (Prerada mlijeka na OPG-u, Mlijeko i mliječni proizvodi, Sigurnost hrane), te na dva modula na diplomskom studiju (Biokemija i tehnologija zrenja sireva, Sirarstvo). Do sada je kao autorica/koautorica objavila nekoliko znanstvenih, stručnih i popularnih članaka iz područja mljekarskih znanosti. Sudionica je međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Od 2006. godine je član Hrvatske mljekarske udruge.