Promjene vremenskih uvjeta u proizvodnji ozimih ratarskih usjeva iziskuju od poljoprivrednih proizvođača dodatna znanja u provođenju agrotehničkih mjera na uzgajanom usjevu. Također, iziskuju i dobro poznavanje vegetacijskih faza razvoja u cilju postizanja zadovoljavajućih prinosa dobre kvalitete.

Izuzetno niske temperature početkom mjeseca travnja bilježimo na većini lokaliteta na području Republike Hrvatske. Tako je ovogodišnja vegetacijska sezona krenula nekoliko dana kasnije u usporedbi s lanjskom vegetacijskom sezonom. Osjetljivost uzgajane biljne vrste i moguće štete ovisne su o fenološkoj fazi razvoja uzgajane biljne vrste u kojoj nastupe niske temperature ili neki drugi nepovoljni vremenski uvjeti.

U ovogodišnjoj vegetacijskoj sezoni uzgoja u vrijeme nastupanja nepovoljnih uvjeta (niske temperature) većina ozimih ratarskih usjeva kasnila je s istim fazama razvoja u usporedbi s lanjskom godinom za nekih 7-10 dana. Prošle godine zabilježena je cvatnja uljane repice u vrijeme pojave mraza, dok ove godine to nije bio slučaj. Velika većina usjeva uljane repice nalazila se u fazi neposredno prije cvatnje i na pupovima nisu pronađena oštećenja.

Tablica 1. Izmjerene minimalne dnevne temperature lokalitet D. Dubrava (iMetos uređaj)

DatumDonja DubravaDatumDonja Dubrava
22.03.2020.-0,1°C  
23.03.2020-2,6°C  
24.03.2020.-1,4°C  
25.03.2020.-0,8°C  
31.03.2020.-3,5°C05.04.2021.-4,2°C
01.04.2020.-4,0°C07.04.2021.-6,4°C
02.04.2020.-6,3°C08.04.2021.-4,4°C
03.04.2020.-4,2°C09.04.2021.-5,8°C

Popucale stabljike

Pregledom usjeva uljane repice nakon nastupanja niskih temperatura moglo se primijetiti samo sporadično popucale stabljike koje neće imati veći utjecaj na prinos. Na prinos ove kulture zasigurno će veći utjecaj imati pomanjkanje oborina u prvih tri mjeseca 2021. godine. Tad je na lokalitetu proizvodnog pokusa uljane repice bilježimo samo 76,8 mm oborina. U usporedbi s višegodišnjim prosjekom, smanjenu količinu oborina bilježimo u ožujku u kojem je palo 10,8 mm oborina.

U razdoblju izlaska uljane repice iz zime, biljke imaju velike potrebe za vodom i hranivima. Iako su poljoprivredni proizvođači obavili redovne prihrane na vrijeme, zbog pomanjkanja vode, biljka ih nije mogla na vrijeme iskoristiti. Ovu činjenicu potvrđuje i trenutni izgled i visina biljaka koje su uspoređujući s prethodnim sezonama puno nižeg rasta.

Koliko će ovakvi vremenski uvjeti utjecati na konačni na visinu ostvarenog prinosa uljane repice vidjet će se tek kada se obavi žetva. Usjevi ozime pšenice i ječma također vremenski kasne za nekih desetak dana. U većini godina na području Međimurja bilježimo klasanje i cvatnju kod ozime pšenice u prvoj dekadi mjeseca svibnja. Ove se godine na većini lokaliteta cvatnja ove žitarice može događati u danima nakon druge dekade svibnja. Oštećenja od niskih temperatura na usjevima ozime pšenice nisu pronađena. Na usjevima ozimog ječma može se samo mjestimično pronaći oštećenje osja.

Premala proizvodnja maka

Predivni cvjetovi crvene, narančaste, roze, žute ili bijele boje krasile su vrtove naših baka kad je uljni mak za sjeme bio uobičajena kultura i uzgajao se za potrebe kućanstva.

usjev uljane repice i maka

Ovisno o godini prema podacima Agencije za plaćanja uljni mak za sjeme u Republici Hrvatskoj uzgaja se na 17,76 ha (2018. godine) do 88,6 ha (2020. godine).

U ovoj godini nekoliko poljoprivrednih gospodarstava na području Međimurja odlučila se za uzgoj ove kulture. Svakako valja naglasiti da se u Republici Hrvatskoj uzgaja samo uljni mak za sjeme. Zbog sadržaja alkaloida u tobolcima, pravna ili fizička osoba koja se bavi njegovim uzgojem dužna je najkasnije u roku od 30 dana od datuma sjetve uzgoj maka prijaviti Ministarstvu poljoprivrede RH, odnosno poljoprivrednoj inspekciji.

Prijava uzgoja maka obavlja se popunjenim obrascem 2 objavljenim kao sastavni dio “Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka, te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu” (NN 18/2012.). Vremenske prilike u sjetvi nisu bile naklonjene poljoprivrednicima koji su se odlučili za uzgoj ove kulture u proljetnom roku (sjetva mjesec ožujak). Predsjetvena priprema tla zbog sušnih uvjeta nije bila adekvatna za ovu kulturu koja ima izuzetno sitno sjeme (apsolutna masa sjemena iznosi od 0,3-0,6 g) i smanjena količina oborina u ožujku (bilježimo samo 10,8 mm oborina) uzrokovali su otežano nicanje maka.

usjev uljane repice i maka stanje
Otežano nicanje maka (30.03.2021.)

Izgled usjeva maka (23.04.2021.)

Kad je posebno važna voda?

Oborine tijekom travnja doprinijele su boljem nicanju i daljnjem razvoju usjeva. Najveću količinu vode mak traži za vrijeme sjetve, za nicanje te u prvim fazama rasta do početka cvatnje. Osobito velike potrebe za vodom mak ima u fazi butonizacije kad se biljke granaju i intenzivno rastu. Nedostatak vlage u to vrijeme uzrokuje značajno smanjenje prinosa, a mak ostaje nizak sa slabo razvijenim tobolcima. Vegetacija jarog maka na području sjeverozapadne Hrvatske traje 110-120 dana.

Uljani mak ostvaruje najbolje prinose na plodnim tlima, ali uspješno se može uzgajati i na manje plodnim tlima uz adekvatnu gnojidbu. Za uzgoj maka potrebno je izabrati laganija, dobro strukturna tla s pH 6,5 – 7,2. Obavezno ga treba uzgajati u plodoredu kako bi se smanjila opasnost od bolesti (plamenjača i crna pjegavost maka) i štetnika (makova pipa). Na istu se površinu može sijati nakon 4 – 5 godina. Dobre pretkulture za mak su strne žitarice, krumpir i zrnate mahunarke. Konačne rezultate i probleme u uzgoju uljnog maka ove sezone donosimo nakon žetve.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBrokula – uzgojite ovu zdravu i sve popularniju namirnicu
Sljedeći članakPisanje oporuke pisaćim strojem
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.