U Republici Hrvatskoj je u 2020. g. prema podacima Centra za vozila Hrvatske, ukupno registrirano 129.694 traktora. Prema podacima agencije Promocija plus, u istom tom razdoblju registriran je 117.061 traktor. Razlika od 12.633 traktora odnosi se na precizno uklonjena – odjavljena vozila u prethodnoj godini. U svakom slučaju kod oba izvora podataka treba izdvojiti quadove (ATV – četverokotači) koji nisu traktori, a kod nas se uvoze i registriraju kao traktori.

Bez quadova po Centru za vozila ukupno je u 2020.g. registrirano 126.910 traktora, a po podacima Promocija plusa 114.277 traktora.

Starost traktora u Hrvatskoj – od 31 do 35 godina

Starost traktora u Republici Hrvatskoj pokazuju sljedeći podaci:

Starost u godinama< 910- 1516-2021-2526-3031-3536-4041-4546-50> 51
Komada5757880372936893683322987222651837397875286

Najviše traktora u Hrvata je starosti 31 do 35 godina, 22987 komada. Od 31 do 45 godina starosti ukupno je čak 63.625 traktora odnosno 55,68% traktora po podacima iz Promocija plus agencije. Od 46-50 godina starosti u 2020. registrirano je 9787 traktora, a onih starijih od 51 godine čak 5.286 traktora.

Claas Arion 400 – traktora mlađih od 10 godina ima u Hrvatskoj svega oko 4%

Pregled pojedinih brandova po starosti prikazan je u tablici u nastavku:                                            

 Kol.Segm.
1IMT34672109745296114307129329457461818314636139,60%
2Zetor1407678131290181214851689235315834851241710,61%
3Ursus25189211312251301246614293766975,72%
4John Deere102213061089761658366259144669657674,93%
5Torpedo00142757021411448648114353524,57%
6Ferguson108470358315343475412466479143448604,15%
7Univerzal1432491004446552376305347333262,84%
8Deutz53655730125416824930131028628432462,77%
9Štore000001415425924021521,84%
10Fendt220328255308225232218122467920331,74%
11Belarus12427256926816873721491262318441,58%
12Same3003453111921321701539847717551,50%
13New Holland429642328291350000017251,47%
14Case3343171401781481301410012621,08%
15Fiat01618236238318133803810680,91%
16Tomo Vinković118176010730833816032610470,89%
17Rakovica01022242482188169483710000,85%

Franjo Dominković, dipl. oec., dopredsjednik Udruženja prodavatelja poljoprivredne mehanizacije istaknuo je:

U Republici Hrvatskoj u 2020.g. registrirano je ukupno 149 raznih marki-brandova traktora. Za njih 59 sa svojih gotovo 65 godina života i 40 godina iskustva u području poljoprivredne mehanizacije nikad nisam čuo. Također, gotovo svi oni se više ne proizvode.

 41 % IMT-ovih traktora

U 17 marki iz prethodne tablice u kojoj su navedeni traktori kojih je u 2020. g. registriranih 1000 i više komada nalazi se 8 marki čiji su proizvođači likvidirani. Među njima je najviše beogradskih IMT-ova sa 46.361 komada (41% ukupno registriranih traktora). Sreća je da je naša metalna i druga proizvodnja još za vrijeme Domovinskog rata široko usvojila proizvodnju rezervnih dijelova za ove traktore. Tako im je održavanje još uvijek osigurano s pričuvnim dijelovima.

Stari traktori većinom su naslijeđeni iz prošlih sustava i najviše ih je nabavljeno između 1980. i 1990. godine (ranije spomenutih 63625 traktora). Međutim, tragično je da smo ih jako puno, starosti iznad 30 godina uvezli – kupili na EU tržištu u posljednjih nekoliko godina. Od 2014. do 2020. g. izdane su dozvole za uvoz-nabavu 11.390 rabljenih traktora starosti iznad 30 godina. To je više od 1726 godišnje. Od 2017. g. dozvola za uvoz-nabavu traktora starosti iznad 40 godina izdano je za 310 traktora.

Najveća količina od tih traktora za koje su tražene i izdane dozvole je i realizirano, uvezeno ili nabavljeno na hrvatskom ili EU tržištu, jer je u razdoblju od 2014. do 2020. g. taj broj ukupno 14.128 komada. Uvoz-nabava rabljenih traktora nastavljen je i u prva tri mjeseca ove godine.

Otvoreno je i dalje pitanje koliko je od rabljenih traktora u RH nabavljeno nakon našeg ulaska u EU. Posebno koliko ih je nabavljeno uz EU potpore?

John Deer i IMT i dalje vodeći ,,rabljeni’’ brendovi koji se uvoze

U Republici Hrvatskoj su od 01.01. – 31.3.2021. godine prvu registraciju imala 1.082 rabljena traktora. To su traktori nabavljeni iz uvoza ili s EU tržišta (uglavnom preko slovenskih posrednika) ili nabavljeni u RH uz promjenu vlasništva i nositelja registracije.

To je za 107 traktora više, tj. 11%, nego u istom razdoblju prošle godine, a gotovo 50% od registriranih 2179 traktora u prvom polugodištu prošle „Korona godine“ i 51% u odnosu na prvo polugodište 2019. g. Po robnim markama registrirano je 55 raznih brandova gdje su i dalje vodeći John Deere i IMT, a pojavio se i treći, Hinomoto.

novoregistrirani traktori
stari traktori
IMT traktor

stari traktori
John Deere 7430

Pad registracije novih traktora

U prvom kvartalu ove godine zabilježen je pad prodaje – registracije novih traktora. Tako ih je prodano – registrirano 70 komada manje (22 %) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tad ih je registrirano 313 komada.

stari traktori onemogućuju konkurentnost
New Holland T8 435 SmartTrax

Gotovo svi vodeći brandovi osim New Hollanda zabilježili su pad prodaja, pa čak i traktori manjih snaga. Tako je bilo i s Belarusom kojih je ove godine prodano u prvom tromjesečju svega 5 komada u odnosu na 53 prodana lani u istom vremenskom razdoblju.

Kad se zanemari lanjskih 53 Belarusa koji nisu ostali u RH i dodaju rabljeni traktori, proizlazi da je u prvom tromjesečju ove godine ukupno registrirano kod novih kupaca 1325 traktora. To je za 105 traktora više nego u prošloj godini u istom razdoblju. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTrešnja – isplati li se uzgajati ju?
Sljedeći članakPatlidžan – dijetetska namirnica jednostavna za uzgoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.