Vrijeme je spremanja ljetnog obilja za zimske mjesece. Donosimo nekoliko praktičnih savjeta kako pojednostaviti pripremu zimnice te izbjeći neke nepotrebne sastojke ili radnje.

Kožica rajčice i nekog voća smeta mnogima u umaku ili pekmezu, ali sadrži brojne vrijedne vitamine i minerale. Ne treba se zamarati mukotrpnim pasiranjem ili prethodnim odvajanjem kože ili sjemenki rajčice. Sve se jednostavno u nekoliko minuta usitni s štapnim mikserom pred kraj kuhanja. Umak/pekmez je gušći, a zadržana su sva hranjiva svojstva. Ako nemate štapni mikser, rajčicu možete i prije samog kuhanja usitniti u blenderu. Tako je još jednostavnije.

Konzervansi su nepotrebni

Iako nam je danas na dohvat ruke puno raznih konzervansa za održavanje trajnosti zimnice, puno je bolje izbjegavati ih jer nisu sasvim bezopasni za zdravlje.

Dobra je vijest da oni zapravo i nisu potrebni kod izrade zimnice. Zimnica se može ukuhati bez ikakvih konzervansa ili dodataka, a da i to dalje bude trajni proizvod koji možete stajati i više od 2 godine. Najbitniji element u pripremanju zimnice je način spremanja: čiste i zagrijane staklenke, novi poklopci, okretanje boca ili sporo hlađenje. Prilikom spremanja zimnice staklenke prethodno dobro operite. Osušite te ih zagrijte bilo u pećnici (10-15 min na 50 stupnja i zagrijavati do 100 stupnja). Zatim ih hladite da ne budu prevruće jer onda pucaju kod ulijevanja zimnice. Dok ulijevate pekmez, kompot ili umak od rajčica u staklenke – on mora biti vruć, a ne ohlađen.

Poklopce dobro operite, a unutrašnjost obrišite čistim ubrusom natopljenom alkoholom. Bitno je da su poklopci novi – odnosno da nisu korišteni, koji su se možda bili otvarani nožem i sl.. Tako malo savijeni više ne mogu pouzdano potpuno zatvoriti staklenku. Staklenke se zatvaraju odmah nakon punjenja. Kod spremanja kompota staklenke okrenite na nekih 10-ak minuta. Zatim ih opet vratite u uspravni položaj. Pekmeze i umak od rajčica ne treba okretati; napunjene staklenke prekrijte s nekoliko kuhinjskih krpa ili zamotajte u deku, da se čim sporije hlade. Ovaj postupak osigurava trajnost vašoj zimnici no neki tvrde da je dovoljno samo okrenuti staklenke i držati nekoliko minuta da se kisik potroši. Savjet je da ne okrećete staklenke pekmeza i umaka od rajčice jer mogu dobiti okus po poklopcu.

Sol i šećer nisu potrebni u velikim količinama da bi zimnica dugo trajala. Unatoč činjenici što mnogi misle da je upravo šećer presudan da bi pekmezi i kompoti dugo trajali, to nije tako i ne morate ga uopće koristiti kao sastojak. U kompote i pekmeze možete staviti minimalno šećera i oni se i dalje neće kvariti, a najbitnije za trajnost zimnice je način spremanja opisan u prethodnom ulomku.

Kiseli krastavci

zimnica
Kiseli krastavci

Umak od rajčice

zimnica
Umak od rajčice

Domaći ajvar

zimnica ajvar
Domaći ajvar

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDuo ljepota
Sljedeći članakPodnesen zahtjev za priznavanje oznake „Dokazana kvaliteta“ za sektor povrća
Silvija Kolar-Fodor, univ. bac. oec.
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima. Predsjednica je udruge "Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole. Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.