Smještaj za uzgoj kunića treba biti dizajniran i izveden tako da spriječi ozljede kunića, te da se svakom kuniću može bez problema pristupiti. Kod planiranja objekta i životnog prostora kunića mora se voditi računa o veličini i namjeni pasmine te prirodnom ponašanju životinja.
Ukupna površina treba biti dovoljna da životinji osigura komotno kretanje, hranjenje i napajanje. Životinja se također mora moći kretati i ležati na bokovima, osim u vrijeme kad se koriste kutije za gnijezda. Na obiteljskim gospodarstvima se najčešće koriste nastambe koje su izgrađene od drvenog materijala u kombinacijom sa žičanom mrežom koja se nalazi na podu i vratima kaveza. Kavezi od žičanog materijala mogu biti postavljeni unutar zidanog objekta i podijeljeni su u tri tipa: flat deck, odnosno ravni sustav za držanje rasplodnih kunića, kalifornija tip (kavezi poslagani u obliku slova A) – držanje kunića za tov i baterijski tip – rabi se za držanje kunića za tov i remont stada.
Kavezi za uzgoj životinja obično imaju širinu najmanje 60 do 70 cm i visinu 50 do 60 cm. Identični kavezi se često koriste za tov s pet ili šest mladih kunića (za 2,5 do 2,8 kg). Kavezi, pribor i zidovi nastambe moraju biti projektirani tako da se mogu lako čistiti, dezinficirati ili zamijeniti. Neke materijale je lakše dezinficirati od drugih. Drv
o se vrlo teško čisti, ali je financijski najprihvatljivije, pa se samim time i oprema od drva može češće zamijeniti novom. Šperploča (OSB ploče) se može očistiti namakanjem u dezinfekcijskim otopinama.
Pocinčano željezo je lako čistiti i dezinficirati, ali, za razliku od drva, loš je izolator. Zidovi i pod objekta za smještaj kaveza za uzgoj kunića trebaju biti od materijala koji podnosi pranje i dezinfekciju (vodoperiva boja). Temperatura okoliša ima znatan utjecaj na produkciju i reprodukciju kunića. U nastambama za kuniće potrebno je stvoriti uvjete koji će kuniće štititi od toplotnog udara ili bilo kojeg drugog stresa. Temperatura je najvažniji čimbenik u uzgoju kunića. U nastambama s kontroliranim temperaturama sačuvana je vitalnost rasplodnih grla i stvorena mogućnost oplodnje u svako doba.
U objektu za kuniće temperatura se kreće između 10 i 20 °C. Kunići se najbolje osjećaju na temperaturi između 14 i 16 °C. Gornja temperaturna granica ne bi trebala biti veća od 20 °C i ne niža ispod 10 °C. Za tovne kuniće moglo bi se tolerirati 8 °C kao donja granica temperature. Kunići su osjetljivi na visoke temperature. Svako povećanje temperature iznad gornje granice umanjuje kunićima apetit, pogoršava konverziju hrane i smanjuje prirast, a rasplodnim kunićima poremeti se rasplod zbog jalovih parenja.
Visoke temperature posebno su štetne ženkama u vrijeme okota. Zbog vrućeg i vlažnog okoliša smanjeno je uzimanje hrane, ubrzano je disanje te kunići padaju u stanje letargije, pa dolazi čak do uginuća. U vrućim ljetnim mjesecima treba paziti i na kutije za gnijezda, da se suviše ne zagriju iznutra. Kunići su jako osjetljivi i na niske temperature koje su velika opasnost za novorođene kuniće. Niske temperature rashlađuju mladunčad zbog čega ugibaju, naročito ako su temperature povezane s propuhom. Niske temperature povećavaju utrošak hrane za održavanje tjelesne topline. Ako je temperatura nešto niža od 10 °C, kunići će se sklupčati, a kad je viša od 25 °C onda se ispruže. Sniženje temperature za 1°C ispod minimuma umanjuje prirast za najmanje 15 g. Niske temperature mogu ugroziti i rasplodnu aktivnost.
Kako vlaga utječe na kuniće?
Kunići su osjetljivi na vrlo nisku vlagu (ispod 55 posto), ali ne odgovara im ni vrlo visoka vlaga. Kunići teže podnose promjene vlage. Stalna vlaga je stoga najbolje rješenje. Vlaga se u zraku prostorije stvara disanjem životinja, isparavanjem urina, izmeta i vode za piće kao i ulaskom vlažnog zraka izvana u objekt. Vlaga zraka nastala disanjem i isparavanjem izmeta i urina odgovora količini vode koju životinje u danu popiju. Količina vode koju ženka dnevno popije dok doji mlade može se kretati više od jedne litre. Voda se izlučuje iz tijela životinje uglavnom disanjem, a manje urinom i izmetom. Računa se da kunić disanjem oslobađa 10-20 % vode.
Vlažnost zraka (relativna vlaga) u prostoriji za kuniće treba biti između 60-70 %. Visok sadržaj vlage u zraku štetno djeluje na kunića. U prvom redu, visoka vlažnost zraka s visokim sadržajem amonijaka, nastalog isparavanjem urina i izmeta, uz stalan propuh stvara povoljne uvjete za pojavu i širenje oboljenja respiratornih organa kao i ostalih bolesti koje se šire putem kapljične infekcije. Zbog visoke vlažnosti zraka navlaži se i dlaka kunića koja se slijepi i prilegne uz tijelo, pa se oslabi i vlastita zaštita od hladnoće, što je naročito opasno za mlade kuniće u leglu.
Međusobno djelovanje temperature i vlage u zraku prostorije očituje se tako što topliji zrak prima veću količinu vlage, pa se prilikom provjetravanja više odvodi iz prostorije nego hladan zrak. Temperatura zraka utječe na njegovu sposobnost upijanja vlage, pa se kao pravilo uzima da svako povišenje temperature za 10 Važnost pojilica i hranilica
Postoje više vrsta pojilica za kuniće. Odabir ovisi o broju kunića kojeg uzgajivač posjeduje, namjena kunića te sama kvaliteta pojilica. Najčešće se koriste nipl pojilice koje funkcioniraju na „kap po kap“ način. Ako su ispravne ne mogu namočiti nastambu gdje kunić boravi. Isto tako se i sprječava onečišćenje same vode koju kunić pije. Nipl su pojilice skuplje od običnih, no rezultati su puno bolji i jednostavnije je rukovanje s takvim pojilicama. Isto tako se na kaveze mogu montirati različiti oblici pojilica koje se izvana pune vodom, a u kavezu se nalazi samo nipl ili posuda za pojenje.
Hranilice su također bitan dio opreme koji mora biti što funkcionalniji. Postoji više oblika i izrađene su od više različitih materijala, no najčešće se koriste metalne jer su dugog vijeka trajanja. Bitno je da su postavljene tako da iz njih ne ispada hrana te da budu kunićima na pristupačnom mjestu. Dizajn hranilica mora omogućiti lako rastavljanje, pražnjenje i čišćenje kako bi se zadovoljili osnovni higijenski standardi. Moraju biti izrađene tako da onemogućavaju zagađenje hrane urinom i izmetom. Kunićima se također, unutar kaveza, mogu postaviti i metalne jasle za sijeno i ostalu voluminoznu krmu.
Pročitajte još povezanih tema:
Klanje kunića i kvaliteta mesa
