Populacija domaćeg goluba gaćana prisutna je na području Slavonije dulje od stotinu godina. Slavonski gaćan je ukrašavao krovove i dvorišta na mnogim seoskim gospodarstvima, salašima (stanovima) i u prigradskim naseljima. S obzirom na težinu od 800 do 900 g bio je cijenjen i zbog kvalitetnog mesa. Kad se taj golub razvio u današnji oblik zauvijek će ostati zagonetka jer o tome ne postoje pisani podaci. Uostalom, podrijetlo mnogih pasmina golubova nije potpuno razjašnjeno.

Veteran našeg golubarstva i umirovljeni tajnik Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja, Vladimir Pavin iz Donjeg Miholjca, pretpostavlja da su ove golubove na područje Slavonije, Vojvodine i južne Mađarske donijeli Folksdojčeri tijekom 18. i 19. stoljeća. Naime, slične golubove gaćane on je viđao na izložbama u Leipzigu. Od takvih običnih seoskih gaćana tijekom vremena su napravljene prepoznatljive pasmine u grupi obojenih golubova: ledenjak, saksonski, tirinški, redovnički i lastavičasti golubovi. Prema drugim izvorima smatra se kako su pretke ovih golubova još u 13. stoljeću donosili bizantski trgovci iz Male Azije. Nije isključena mogućnost da je tijekom stoljeća dolazilo do spontanih križanja gaćana s običnim njivskim golubovima kao i s drugim golubovima nepoznatog podrijetla, a u novijoj povijesti s pomeranskim gušanima i bubnjarima. Međutim, gledano u cjelini to nije bitno utjecalo na njihov prepoznatljiv habitus.

Reselekcija domaćeg gaćana

Pasionirane uzgajatelje pasminskih golubova domaći gaćan počinje privlačiti krajem 1990.-ih kad se pojavljuje na izložbama malih životinja u Donjem Miholjcu, Đakovu, Čepinu i Vrpolju. Vladimir Pavin je napravio 2002. godine prvi radni standard za tog goluba koji se od tada službeno naziva slavonski gaćan. Obilazio je uzgajatelje na terenu i ukazivao im kako treba golubove uzgajati i selekcionirati, pa je i on uz svoje perikere i kineske golubove koji su mu primarne pasmine, određeno vrijeme uzgajao i gaćane da bi pomogao u stabilzaciji oblika i obojenosti perja. Od tog vremena njihova se slika znatno promijenila. Za sve golubove koji su zadovoljavali pasminski standard organizirane su specijalne izložbe gdje se ocjenjivao njihov dekorativni karakter.

slavonski gaćan
Plavokovani gaćan s bijelim gaćama i letnim perima i bijeli s plavim repom

slavonski gaćan
Plavi slavonski gaćan s tamnim krilnim prugama Ivana Zajčeka

Unatoč činjenici da se posljednjih godina broj golubara u nas uvelike smanjio, slavonskom gaćanu ipak je osigurana opstojnost. Nikola Vlahović iz Tociljevca pokraj Bjelovara godinama je skupljao širom Slavonije domaće gaćane kojima je nakon sedam godina reselekcije dao posve novi pečat, sukladno pasminskom standardu. On se posvetio ‘čišćenju’ i homogenizaciji ovih golubova u crnoj, crvenoj i žutoj boji perja.

Zbog opasnosti od jastrebova koji prijepodne stalno kruže nad selom, Nikola pušta svoje jato od tridesetak primjeraka iz golubinjaka tek poslijepodne na uredno pokošen travnjak, kad je obitelj na okupu, a grabljivice su se već namirile s nekim drugim plijenom. Slavonski gaćan je temperamentan golub, izvrsno se orijentira u prostoru što mu omogućava da dobro zapamti rutu leta. Golubovi se redovito vraćaju kući s udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara, kazao nam je Ivica Zajček i Donjeg Miklouša pokraj Čazme koji već dulji niz godina selekcionira gaćane u plavoj, pepeljastocrvenoj (fako) i bijeloj boji perja s naglaskom na krupnoću.

Budući da na tom području ne postoji opasnost od ptica grabljivica, njegovo jato po cijeli dan uživa u slobodnom letu, ispaši na travnjaku i sunčanju na krovu gospodarske zgrade. Na području Slavonije domaće gaćane prvi su počeli selekcionirati otac i sin, Josip Pavić iz Donje Vrbe pokraj Slavonskog Broda, i mr. sc. Denis Pavić iz Čepina, savezni sudac za golubove i član Standard komisije za golubove. Oni su od 2006. oblikovali gaćane u plavoj, plavokovanoj, bijeloj i crnoj boji perja. Uloženi trud i znanje nisu bili uzaludni, pa se danas golubovi iz njihova jata smatraju najkvalitetnijima u nas. Puni su hvale za uzgajatelja mlađe generacije, Đuru Radićevića iz Kupine, člana udruge za uzgoj i zaštitu malih životinja Vrpolje, trenutno neokrunjenog majstora uzgoja ove naše stare pasmine.

U narodu su gaćani stekli popularnost zbog nezahtjevnog održavanja, dobre plodnosti i lakog uzoja. Budući da su izvrsni roditelji dosta se koriste kao dadilje za uzgoj zahtjevnih pasmina golubova, primjerice gušana. U njihova gnijezda podmeću se jaja ili mladunci znajući da će ih oni hraniti i zakriljavati kao da su njihovi.

Pored krupnoće glavna osobitost slavonskog gaćana jest, kao što mu ime govori, prisutnost perja na nogama. On objedinjuje prekrasnu vanjštinu što privlači mnoge golubare i gospodarsku iskoristivost zbog kvalitetnog dijetetskog mesa. Današnji gaćani postižu prosječnu tjelesnu masu od 600 g.

gaćan
Selekcionirani crveni slavonski gaćan 

Vladimir Pavin, međunarodni sudac – instruktor za golubove, zaslužan je za reselekciju i standardizaciju slavonskog gaćana

Pasminski standard

Slavonski gaćan ima snažno tijelo, uzdignutog stava. Glava je krupna i bez krune, malo izdužena i zaobljena s jasno izraženim čelom. U obojenih i obojenoglavih primjeraka oči su narančaste do crvene, a kod bijelih su tamne. Neoperjani obod oka (obočnica) je uzak i jedva primjetan, u korelaciji s bojom perja. Snažan kljun je dugačak, svijetao do crn, sukladno boji perja. Nosne bradavice su srednje veličine i blago uočljive. Snažan i širok vrat je srednje dužine, bez izražene guše. Prsa su široka, dobro zaobljena, uzdignuta i mišićava. Krila su duga i snažna, nošena na repu, a vrhovi se ne smiju križati. Dobro zatvoren rep je dugačak i širok, nošen je koso s linijom leđa i ne smije dodirivati tlo.

Snažne noge su srednje dužine, dobro postavljene i obrasle bujnim perjem. Gaće i perje na prstima su dužine deset do petnaest centimetara. Obzirom na obojenost perja uzgajaju se kao jednobojni bijeli, crni, crveni, smeđi, žuti, plavi s crnim krilnim prugama, plavokovani, blijedoplavi s tamnim prugama, srebrni i pepeljastocrveni (fako). Pored njih postoje raznoliko obojeni šareni primjerci u svim naprijed navedenim bojama. Perje je čvrsto i dobro priliježe uz izduženo tijelo. Ubraja se u skupinu golubova oblika kod kojih se na izložbama ocjenjuje oblik i držanje tijela, gaće, glava i kljun, oči i obočnice, boja i crtež te ukupni dojam. Veličina nožnog prstena je 12 mm.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje