Biodinamičko voćarstvo i vinogradarstvo je kao i cijeli proizvodni proces biodinamike, prvenstveno orijentiran na tlo, biljku i proizvodni proces, dok je rezultat uzgoja, odnosno urod, nagrada za dobro gospodarenje. Biodinamika kao koncept gospodarenja svijetu je predstavljena davne 1924. godine. Na inzistiranje nekih od najjačih proizvođača ondašnjeg vremena s područja današnje Njemačke i Poljske, na imanju u Koberwitzu, održan je Poljoprivredni tečaj kojeg je iznio dr. Rudolf Steiner.

Prvo certificiranje poljoprivredne proizvodnje kreće baš iz same biodinamike. Kako bi potrošači prepoznali na tržištu biodinamičke proizvode, stvorena je oznaka Demeter. Najstariji je to certifikat proizvodnje s pravilima uzgoja kojih se moraju pridržavati svi proizvođači u biodinamici.

 Centar R. Steiner kao predvodnik biodinamike

Iako trenutno u Hrvatskoj ne postoji ovlašteno certifikacijsko tijelo, za Demeter postoje udruženja poljoprivrednih proizvođača koji proizvode po biodinamičkim principima. Potporu u njihovoj proizvodnji im pruža Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca. Dosta tih proizvođača upravo proizvodi i voće koje je još uvijek pod oznakom eko iako se u evidenciji proizvodnje bilježe primjene svih biodinamičkih pripravaka.

biodinamičko voćarstvo
Biodinamički nasad bijelog ribiza

Biodinamičko voćarstvo i vinogradarstvo je, uostalom kao i cijeli proizvodni proces biodinamike, prvenstveno orijentiran na tlo, biljku i proizvodni proces. Rezultat uzgoja, odnosno prinos, je nagrada za dobro gospodarenje.

Priprema tla za sadnju

Ako se započinje sa samom pripremom tla za sadnju voćnjaka ili vinograda, u biodinamici je to proces koji traje minimalno jednu godinu, odnosno jednu poljoprivrednu sezonu.

Predradnje koje poljoprivrednik odradi uvjetuju uspješnost same proizvodnje. Priprema tla se sastoji od nekoliko elemenata. Prvenstveno u cilju praćenja razvoja organske tvari u tlu uzimaju se pedološki uzorci tla. Ne temelju njih se slažu gnojidbeni programi koji uključuju primjene zrelog stajskog gnoja, komposta, zelene gnojidbe i biodinamičkih pripravaka.

Postupci kod sadnje

Nakon pripreme tla kreće se sa sadnjom. Za vrijeme sadnje priprema se kupka za korijenove bale koja je sastavljena od stajskog gnoja, pripravka 500 i čaja od stolisnika. Njoj se dodaje izvorska voda ili kišnica za postizanje konzistencije juhe. Sve orezane korijenove bale se potapaju u juhu i nakon namakanja sade.

Biodinamičko voćarstvo i vinogradarstvo podrazumijeva različite metode održavanja nasada. Jedna od osnovnih metoda je držanje zatravljenog pokrova nasada, no u tome se mogu koristiti različiti pokrovi i tipovi biljaka. Te biljke usijane međuredno u nasade odmah koriste i kao zelena gnojidba koja podiže razinu humusa u tlu djelovanjem mikroorganizama koji se nalaze u tlu. A sve to se dodatno pospješuje primjenom pripravka 500.

biodinamičko voćarstvo
Interpolirani usjev kamilice u nasadu ribiza za zelenu gnojidbu

Održavanje biodinamičkih nasada

Gnojidba je izuzetno važna u biodinamici. Ona mora biti izbalansirana i dostatna jer prekomjernom gnojidbom možemo uzrokovati stanje stresa u biljkama. Biljke na to opet reagiraju pojavom štetnika odnosno bolesti. Pojava svakog štetnika ili bolesti u biodinamici se ne smatra napadom i ratom, već disbalansom u gospodarenju i treba tražiti uzrok u našem radu s biljkama. Pa tako primjerice pojava lisnih ušiju na biljkama je zapravo nesrazmjer količine dušika i sinteze šećera u biljci. Stoga ne ubijamo biljne uši, već u nasadima nastojimo ostavljati lobodu koja privlači biljne uši, jačamo populaciju predatorskih insekata i ptica pjevica, kao i to da spravljamo čajeve, macerate i tinkture koje imaju repelentno djelovanje na tog štetnika dok u isto vrijeme korigiramo gnojidbu i smanjujemo ukupni dušik koji je dostupan biljkama.

Čitav nasad se promatra kao cjelina, stoga je primjena mikorize nešto što je pozitivno i preporučljivo. Mreža hifa koja se razvija na korijenovom sustavu nasada djeluje kao „spužva“ koja zadržava vodu u području korijena. Zajedno s humusom koji se stvara u tlu jača biljku na način da ona povlači otopljena hranjiva iz dubljih zona i nije toliko podložna atmosferskim stresorima poput suše.

Kad govorimo o zaštiti u voćnjacima, već smo u ranijim brojevima pisali o sumporno-vapnenoj juhi, pasti za stabla kao i o različitim čajevima i tinkturama koje se mogu koristiti. Bakar je također dozvoljen u biodinamičkoj proizvodnji.

Naručite Sjetveni priručnik 2021

Rezidba voćaka i vinove loze, kao i samo održavanje nasada nastoji se provoditi prema sjetvenom priručniku 2021 Marie Thun. Njega možete naručiti u redakciji Gospodarskog lista  na tel: 01/3843 555 ili putem webshopa: https://gospodarski.hr/proizvod/sjetveni-prirucnik-2021/

U sjetvenom priručniku su jasno naznačeni povoljni dani za rad s voćkama i vinovom lozom,  i opisane su sve aktivnosti koje se provode u točno određeno vrijeme.

Berba uroda u biodinamici se isto tako vodi sjetvenim priručnikom. Traže se dani elementa topline za vrijeme dana ploda. Prije same berbe, nekih 14-20 dana, sukladno vremenskim uvjetima, primjenjuje se pripravak 501, nakon kojeg slijedi berba.

Ovako dobiveno voće dalje ide u konzumaciju u svježem obliku ili preradu, koja je po biodinamici sama za sebe vrlo kompleksan segment proizvodnje. No, jedno je sigurno, hrana proizvedena na ovaj način je najbolje od prirode i najbolje za čovjeka i prirodu.