Obrana od tuče je pred gašenjem, a led počinje padati. Dok u DHMZ navode kako je riječ o neučinkovitom sustavu, iz Hrvatske udruge raketara pak tvrde kako je obrana od tuče sustavno uništavana godinama. U “neobranom grožđu” sad su se našli svi poljoprivredni proizvođači, kao i sami građani. Oni koji strepe kako zaštititi sebe i svoju imovinu.
Kad se nebo zacrni, a olujno nevrijeme zaprijeti pljuskovima i tučom, zvuk ispaljenih raketa u zrak donosi olakšanje. Prvenstveno poljoprivrednicima jer im ulijeva nadu da neće ostati bez svojih usjeva. No, ove godine, uzaludno će osluškivati i podizati pogled u nebo. Njihove “tvornice na otvorenom” ostaju nezaštićene, na milost i nemilost ledenim udarima.
Na brisanom prostoru
Naime, sezona operativne obrane od tuče počinje 01.svibnja 2021.. Bilo bi za očekivati da su pripreme za ovogodišnju sezonu već u završnoj fazi.
–Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u protuzakonitoj proceduri ukinula je obranu od tuče, tvrde iz Inicijative „Stop ukidanju protugradne obrane”.
Kako navode, u Hrvatski sabor Ministarstvo poljoprivrede uputilo je 31. prosinca 2020. godine Nacrt prijedloga Zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče, a na osnovu analize Državnog hidrometeorološkog zavoda. To je uzburkalo vode među hrvatskim poljoprivrednicima. Peticiju protiv takve odluke potpisalo je više od 1400 obiteljskih gospodarstava, te raketari i druge stručne osobe koje se obranom od tuče bave već desetljećima.
Krajnji ishod pokrenute procedure sad je takav da u ovom trenutku otopine nema te je storniran jesenski natječaj nabave. Navodno je hitno pokrenuta nabava otopine u vrijednosti oko milijun kuna, što je nedostatno za cijelu sezonu. Prije nekoliko dana, kako neslužbeno doznajemo, došlo je do iznenadne “promjene smjera plovidbe ruzinavog broda obrane od tuče”. Tako je iz ministarstva Zavodu upućena krajnje neprecizna pisana ‘informacija’ o nastavku operativnog djelovanja za predstojeće ljeto, do nekog skorašnjeg trenutka njenog ukidanja. Drugim riječima: “Dajte sad jos odradite ovu sezonu, dajte se snađite, dajte ruzinavom brodu još jednu, posljednju plovidbu.”
Pritom se čak savjetuje racionalna potrošnja otopine, ali se preskače naputak kako uopće nabaviti otopinu u nemoguće kratko vrijeme.
Jedno je sigurno: led počinje padati već za koji tjedan, a poljoprivrednici ostaju na “brisanom prostoru”.
Na otpadu će završiti infrastruktura i sredstva obrane od tuče vrijedna više od 15 milijuna kuna
-Umjesto za pripremu nadolazeće sezone, Financijskim planom DHMZ-a predviđeno je 5,5 milijuna kuna za uništavanje lansirnih rampi, protugradnih raketa i meteorološkog reagensa. Infrastruktura i sredstva će biti uništena, na otpadu će završiti oprema i sredstva vrijedna više od 15 milijuna kuna. Kolika će ukupna šteta biti vidjet ćemo tek na kraju ove sezone i svih narednih, ističu iz Inicijative.
Podsjećaju kako je sustav obrane od tuče građen više od 50 godina sredstvima poljoprivrednika i lokalne samouprave.Također, da oprema, nekretnine i infrastruktura sustava nisu vlasništvo DHMZ-a, već mu je samo dano na upravljanje i korištenje. No, posljednjih 20-ak godina sustav obrane od tuče je sustavno sabotiran: stručno, organizacijski, tehnički i financijski devastiran. Financijski plan DHMZ-a za obranu od tuče se iz godine u godinu smanjivao. Od planiranih 9 kuna prije deset godina, unazad dvije godine, smanjen je na manje od 5 kuna po hektaru.
Udruga raketara Hrvatske godinama je upozoravala kako se novac obrane od tuče troši na nezakonit način, a priče o neučinkovitosti sustava samo su pritisak Državnog hidrometerološkog zavoda na nadležna tijela. Sve to ne bi li se sustav raketne obrane ukinuo, a višegodišnje nezakonite novčane transakcije otišle u zaborav. Stoga su još u listopadu 2013. godine USKOK-u uputili pismo u kojem ističu svoj interes da se financijska sredstva prikupljena za operativni program obrane od tuče koriste namjenski i učinkovito. U njemu su između ostalog ukazali na upitnu javnu nabavu u kojoj je godinama poslove dobivala ista tvrtka. Tvrtka osnovana 2011. godine za „uzgoj povrća, dinja i lubenica, korjenastog i gomoljastog povrća, koja je već 2012. pobijedila na natječaju i od tada odrađivala većinu poslova za Zavod. Upozoravali su i na niz nepravilnosti. Poput uvoza raketa iz Crne Gore, Srbije, Makedonije i Bugarske upitne kvalitete te sve manji broj raketa, samo 9 po lansirnoj postaji, unatoč godišnjoj javnoj nabavi koja se tada kretala od 10 do 17 milijuna kuna.
– Iz godine u godinu progresivno se smanjuje broj raketa raspoloživih za operativu. Namjerno se zapušta oprema Radarskih centara i lansirnih postaja koje često otkazuju. Vozila kojima se prevoze opasni tereti (rakete i otopina) nemaju potrebne certifikate i predstavljaju potencijalnu opasnost za vozače i okolinu. Kadrovska struktura tzv. stručnih ekipa na RC sve je lošija, a nedostatak zaposlenika se popunjava student servisom i Dekrom, upozoravali su tada na manjkavost sustava raketari u otvorenom pismu upućenom bivšoj ravnateljici DHMZ-a.
Štete od tuče odmah iza šteta od suše
Slijedom službenih podataka iz Registra šteta, od prirodnih nepogoda lani je u Hrvatskoj prijavljeno 11.647.802 kuna šteta od tuče.
–Tuča nanosi značajnu štetu poljoprivredi i ostaloj imovini u Republici Hrvatskoj. Štete od tuče su na drugom mjestu u ukupnim štetama od prirodnih nepogoda u poljoprivredi (27%). Odmah su iza šteta od suše (33%). Prema evidenciji šteta od prirodnih nepogoda u poljoprivredi, prosječna godišnja šteta od tuče je 243 kn po hektaru obrađene površine na branjenom i 337 kn po hektaru na nebranjenom području. 30 posto su manje štete na branjenom području. Ovo je dovoljan razlog da se obrana ne ukine, nego razvija, zaključuju u Inicijativi. Napominju kako je ključna činjenica da je nadzor nad djelovanjem DHMZ-a trebalo provoditi Ministarstvo poljoprivrede, što nikada nije učinjeno.
Prije dvije godine Vlada RH je zatražila stručno mišljenje o problematici obrane od tuče od Geofizičkog zavoda PMF-a. Zahvaljujući njegovim stavovima tada nije prihvatila Završno izvješće o obrani od tuče.
U međuvremenu je nastavljen dio istraživanja pri čemu je prvotno smanjenje srednjeg broja dana s tučom poraslo s 20 na 22 posto, a omjer troška i koristi proistekao iz tog smanjenja proračunat na 1:20, tj. na jednu uloženu kunu može se očekivati 20 kuna smanjenja štete od tuče.
Europske zemlje ne ukidaju već proširuju sustave obrane od tuče
Premda se godinama provlačila teza kako su obranu od tuče ukinule i druge zemlje, iz većine europskih zemalja to demantiraju. Direktor udruge Nefela za obranu od tuče na području južne Mađarske, Istvan Husar potvrdio je kako je Ministarstvo poljoprivrede potaknuto dugogodišnjim pozitivnim rezultatima odlučilo ponovno uspostaviti državni sustav OT i pokriti cijeli svoj teritorij prizemnim generatorima za obranu od tuče.
U Francuskoj postoji obrana od tuče prizemnim generatorima već gotovo 70 godina. Po riječima direktorice organizacije ANELFA za obranu od tuče Claude Berthet, nema naznaka da bi se sustav ukinuo ili smanjilo branjeno područje. Upravo suprotno, branjeni departmani su i dalje zainteresirani za sustav i financiraju ga. Uz to stalno se pojavljuju nova područja sa zahtjevom uvođenja obrane od tuče i na njihovom području.
-Do sada se nije dogodilo u svih sedamdesetak godina da je netko postavio zahtjev ukidanja sustava OT na pojedinom području, istaknula je francuska direktorica.
U Bugarskoj se obrana od tuče također provodi već više desetljeća i ne postoje planovi gašenja ili smanivanja sustava, kao i u Španjolskoj gdje je intencija na širenju sustava.
Austrija, Njemačka i Grčka provode obranu od tuče na pojedinim područjima upotrebom aviona. Avion nosi piro patrone i avio generator, te se tako zasijavaju tučoopasni oblaci.
–Zajednička poljoprivredna politika cijele Europe je da gospodarstva budu održiva, pa se tako vodi računa da proizvođači hrane budu zaštićeni. Stoga je EU izdvojila 16 milijuna eura za pojačanje I proširivanje obrane od tuče. Kad se u Austriji dogodi takva elementarna nepogoda, nitko se ne uzrujava. Možda im šteta nije isplaćena u sto postotnom iznosu, ali nisu ostavljeni “na cjedilu”. Mi u takvim slučajevima ostajemo bez cjelogodišnjeg dohotka koji je ionako među najnižima u Europi- ističe Stjepan Zorić potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Skupe police osiguranja ne pokrivaju osigurano?
Neki uzgajivači voća prema preporuci Ministarstva postavili su zaštitne mreže i osigurali urod, no oba načina zaštite pokazala su manjkavosti.
– Osiguravajuće kuće su odmah podigle cijene polica i premija, kao i kriterija. Međutim, naše nezadovoljstvo je kulminiralo jer su za rok aktiviranja polica stavili 10. travnja, a mi smo sada štetu od mraza imali krajem ožujka i ispada da to što smo osigurali, ta polica ne pokriva, kaže Zorić.
Boljim rješenjem se nisu pokazale ni zaštitne mreže koje po hektaru stoje oko 15 tisuća eura.
–Kroz određene mjere iz ruralnog razvoja se može dobiti povrat, pa je to onda ipak oko 30 posto troška. Ipak, to jedan dio voćara ne uspije ostvariti. Naši talijanski kolege postavljanje mreža su rješili zajedničkim projektom za cijelu regiju. To je moglo saživjeti i kod nas, da se jednim projektom obuhvatilo nekoliko općina. No odustalo zbog “loših” mjerila pa je dolazilo do zlouporabe jer su takve projekte prijavljivali primjerice supružnici, ističe Zorić.
Kao negativnosti mreža voćari još ističu mogućnost razvoja bolesti i plijesni. Uz to i kratkotrajnost tako skupe investicije na samo pet godina te u konačnici zbrinjavanje ogromnih količina plastičnih mreža.
Za razliku od voćara, ratari nemaju baš velikih mogućnosti za korištenje fondova EU za zaštitne mreže, a postoje i operativni problem.
–Za mreže se moraju postaviti stupovi svakih 5 metara. Kako će prolaziti traktor, kako će se to sve skidati da bi kombajn mogao vršiti žito? To je suludo. Osim toga tuču prati i orkanski vjetar koji počupa mrežu, pa ona nije jamstvo. Ratarske kulture teško je adekvatno i osigurati. Trebali bi biti sretni ako dobijete 70 posto iznosa, a vama propada posao vrijedan 20 puta više. A jedna tuča napravi štetu da se godinama ne možete oporaviti, kažu ratari.
U konačnici proizvođači ostaju bez proizvoda, a ako se loše godine s tučom zaredaju, postoji opasnost da jednostavno nestanu s tržišta.
Zato postavljaju pitanje zašto je nešto ukinuto kao zaostalo dok još nije pronađen učinkovitiji način zaštite?
Razlog ukidanju obrane od tuče neučinkovitost ili nedostatak novca ?
DHMZ je, na temelju zaključka sa sastanka u Ministarstvu poljoprivrede, izradio analizu sustava obrane od tuče koja pokazuje da se pitanje obrane od tuče ne dotiče samo poljoprivrede nego cijele zajednice. Država troši novac svih poreznih obveznika na nešto što nema znanstvene temelje, nema dokaza uspješnosti i isplativosti i bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš – naveli su iz DHMZ-a.
-Moramo biti svjesni da postoji velika potreba za racionalizacijom kompletnog sustava i financija, što zahvaća i samu operativnu obranu od tuče. Tako smo na neki način primorani polako ukidati raketnu obranu od tuče jer, jednostavno, novca nema. Pogotovo je dotok iz županija sve manji. Zakon tretira da županije moraju plaćati do 0,1 posto, što se različito tumači, i to nam je veliki problem, najavila je za medije još prošle godine gašenje protugradne obrane ravnateljica Branka Ivančan-Picek, dodajući kako se radi o operativnom sustavu bez neke veće modernizacije u posljednjih 20 godina.
Za modernizaciju motriteljske mreže DHMZ-u 45 milijuna eura iz EU fondova
No, prije dvije godine, Državni hidrometeorološki zavod krenuo je u projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC. Ukupna vrijednost ovog projekta je 343.914.506,50 HRK, odnosno 45.251.908,75 EUR. Financiranje projekta je ostvareno putem EU fondova (Europski fond za regionalni razvoj 85 % vrijednosti projekta) i uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (15 % ukupne vrijednosti projekta).
Svrha projekta je osuvremenjavanje opreme i uređaja prizemnih meteoroloških postaja, te postavljanje novih meteoroloških radarskih sustava. Oni bi pokrivali cijelo područje Hrvatske, a svrha je i uspostava sustava meteoroloških-oceanografskih plutača koji će davati bolje i kvalitetnije informacije.
No, nije li se u sklopu europskog projekta moglo poraditi i na obrani od tuče. Jednostavno je to pitanje koje se nameće samo po sebi. Što će ratarima, kao i ostalim građanima samo izviješće o vremenskoj nepogodi, ako ne mogu zaštititi sebe i svoju imovinu.
– Posljedice su dalekosežnije i neće ih osjetiti samo oni vezani uz poljoprivrednu proizvodnju već i druge djelatnosti i građani. Kako ćete zaštiti svoje vozilo ili kuće? Prebacivanjem mreže preko njih? U tom i je poanta da se djeluje preventivno i razbiju oblaci kako bi led bio što sitniji. Na odgovor o učinkovitosti nećemo dugo čekati. On će uskoro doći i iz prirode sa prvom tučom, zaključuje Josip Salatko, predsjednik Udruge raketara.
