Projekt naziva “Utjecaj digitalizacije na položaj žena i mladih u poljoprivredi – AGRODAT” pripremljen je u okviru Akcijskog plana Nacionalne ruralne mreže 2021.-2022., te sufinanciran sredstvima Europske unije iz Mjere 20 “Tehnička pomoć” – Podmjera 20.2 “Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom”. Cilj projekta je provesti istraživanje u nekoliko ključnih segmenata, poput financijske i digitalne pismenosti te razvoj poduzetničkog mindseta s ciljem stvaranja konkurentnog, diversificiranog i održivog poljoprivrednog sektora kroz implementaciju inovacija i digitalizacije u poljoprivredi te poticanje uključivanja mladih i žena u poljoprivredne djelatnosti.
AGRODAT projekt okuplja vodeće stručnjake u segmentu agro digitalizacije, računovodstvenih praksi te poduzetništva s ciljem istraživanja prepreka, ali i detekcije smjernica za umanjenje negativnih utjecaja na ciljne skupine – žene i mlade. Ključni stručnjak projekta u segmentu digitalizacije je prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko s Fakulteta elektrotehnike i računarstva na Sveučilištu u Zagrebu, koja ima bogato iskustvo sudjelovanja u znanstveno-istraživačkim projektima iz područja digitalizacije poljoprivrede. Nadalje, stručnjakinja u segmentu razvoja poduzetništva je Kristina Ercegović, poduzetnica s bogatim iskustvom u pružanju edukacija o pokretanju i vođenju poslovanja, spisateljica, poslovna savjetnica i profesorica poduzetništva.
Stručnjakinja za provedbu aktivnosti analize financijske pismenosti je Gordana Rogić, diplomirana ekonomistica s dugogodišnjim radnim iskustvom u području financija i računovodstva te upravljačkim segmentima poslovanja. Također, na projektu sudjeluje stručnjak zadužen za provedbu analize strategije komunikacije s poljoprivrednicima – Ivan Stupnišek, magistar inženjer agronomije i odgovorni urednik u Gospodarskom listu d.d. S ciljem poboljšanja diseminacije projektnih rezultata, u projekt je uključena Tanja Mosler – stručnjakinja u području komunikacije s publikom i grafičkog dizajna.
Brojni izazovi u poljoprivredi
Uzimajući u o obzir brojne izazove s kojima se poljoprivredni sektor danas suočava, od generacijskog jaza, nestašice važnih ulaznih sirovina, značajnih poremećaja cijene hrane/sirovina/energije zbog pandemijskih i geopolitičkih situacija, evidentno je da se poljoprivreda mora prilagoditi novim tržišnim zakonitostima i globalnim izazovima te iznjedriti optimiziranost poslovanja i proizvodnog procesa kroz ulaganja u nova znanja i tehnologije. Ulaganjem u digitalizaciju i inovativne tehnologije u proizvodnim procesima osigurava se održiva, zdrava, sigurna i transparentna proizvodnja hrane, te se smanjuje negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš.
S obzirom na prethodno navedeno te statističke podatke, AGRODAT je kao ciljnu skupinu izabrao mlade i žene koji su trenutno marginalizirane skupine u segmentu nositelja poljoprivrednih gospodarstava.
Naime, udio mladih poljoprivrednika, prema definiciji Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. – osoba starijih od 18 i mlađih od 41 godine koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni kao njegov nositelj, iznosi tek 14 %. Sličan generacijski jaz je prisutan i u drugim zemljama članicama, te će stoga u novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) veliki naglasak biti na uključivanje mladih u poljoprivredne djelatnosti čime će se nastojati osigurati budućnost proizvodnje hrane, zaštite okoliša i ruralnih krajolika diljem EU. Nadalje, prema podacima Eurostata iz 2016. godine, 72 % vlasnika poljoprivrednog gospodarstva u EU čine muškarci, dok udio žena vlasnica poljoprivrednih gospodarstava u zemljama EU-a prosječno iznosi 28 %.
S obzirom da Zajednička poljoprivredna politika čini temelj svih strategija za poljoprivredu u EU, tako je i AGRODAT projekt svoje aktivnosti uvelike orijentirao sukladno ključnim ciljevima novog programskog razdoblja, s posebnim naglaskom na poticanje mladih i žena na uključivanje u poljoprivredni sektor te na pokretanje vlastitog poslovanja kroz kvalitetnije razumijevanje financijskog segmenta poslovanja te primjenu digitalnih alata.
Glavne aktivnosti AGRODAT projekta su:
1.Analiza razvoja digitalizacije i primjene digitalnih alata u poljoprivredi
Aktivnost daje pregled stanja razvoja digitalizacije i primjene digitalnih alata u hrvatskoj poljoprivredi te prenosi iskustva i iz drugih EU zemalja. Fokus je prvenstveno na dvama tipovima digitalnih alata: (i.) alati koji se temelje na podacima (engl. data driven agriculture apps) – omogućavaju kontinuirano praćenje stanja usjeva i okolišnih parametara s ciljem poboljšanja prinosa i optimizacije agro-tehničkih mjera, te (ii.) alati za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom (engl. farm management apps) – omogućavaju praćenje administrativno – financijske strukture poslovanja poljoprivrednog gospodarstva (npr. operativni troškovi). Nadalje, analizirano je 7 digitalnih alata/aplikacija koje zbog svog obima i kvalitete mogu poslužiti kao vrlo koristan alat modernim agro menadžerima: Agrivi 360, Arable, Pinova Meteo, CropX, Semios, Conservis te Sirrus/Proagrica.
2.Priprema smjernica za kvalitetnije uključenje mladih i žena u poljoprivrednu strukturu
Cilj ove aktivnosti bio je dobiti jasan uvid u zastupljenost mladih i žena u poljoprivrednom sektoru Hrvatske te na temelju toga pripremiti smjernice za kvalitetnije uključenje ovih ciljnih skupina. Drugim riječima, aktivnost se fokusira na analizu elemenata ključnih za razvoj agro-poduzetništva.
Savjeti za poticanje poduzetničkog mindseta uključuju i sljedeće segmente:
3. Analiza ključnih elemenata financijske pismenosti u poslovanju poljoprivrednih gospodarstava
Financijska pismenost može se definirati kao kombinacija znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka. Važna je u razumijevanju financijskih proizvoda, ali i u donošenju ispravnih financijskih odluka. Kroz interaktivnu radionicu je analizirana financijska pismenost poljoprivrednika, te su determinirani osnovni pojmovi financijske pismenosti koji doprinose boljem razumijevanju poslovnih procesa i uvelike pospješuju donošenje svakodnevnih poslovnih odluka.
Nadalje, kreirane su smjernice za poboljšanje financijske pismenosti poljoprivrednika kroz 3 glavne aktivnosti: (i) poticanje poljoprivrednika na cjeloživotno učenje u segmentu financijske pismenosti, (ii) provedbu kontinuirane interakcije s poljoprivrednicima u cilju detektiranja pojmova i segmenata iz poslovanja kod kojih imaju najvećih poteškoća te (iii) organizaciju serije webinara / farminara koji pokrivaju bitne financijske teme.
Smjernice za poboljšanje financijske pismenosti poljoprivrednika
U sklopu AGRODAT projekta su provedena i 2 upitnika: (i) upitnik o digitalnoj pismenosti i komunikacijskim kanalima koje poljoprivrednici preferiraju (368 ispitanika), te (ii) upitnik o financijskoj pismenosti poljoprivrednika (35 ispitanika).
Prema upitniku o digitalnoj pismenosti, najveći broj ispitanika je starije od 41 godine, ima visoki ili srednji stupanj obrazovanja te se bavi poljoprivredom na raznim razinama profesionalnosti. Nadalje, 57,07 % ispitanika uopće nije upoznata s terminom digitalnih alata u poljoprivredi te ne koriste iste u svom poslovanju. Kao najčešći razlog nekorištenja digitalnih tehnologija i alata u poslovanju naveden je nedostatak edukacije i savjetodavne podrške u korištenju digitalnih alata te su gotovo svi ispitanici iskazali interes za sudjelovanjem u edukativnim radionicama i predavanjima o digitalnim rješenjima i inovacijama u poljoprivredi. Također, više od polovice ispitanika spremno je platiti korištenje određenog digitalnog alata ako isti može dokazano pospješiti i olakšati njihovo poslovanje.
Na kraju, bitno je spomenuti kako će kao krajnji rezultat AGRODAT projekta, biti izrađena BROŠURA (link za preuzimanje brošure: https://docs.google.com/forms/d/1pJLY40pXsgukW-5F9LuukK5W-bKgx-zTbLVHFdAjzzM/edit) s ključnim rezultatima istraživanja te koja će dati pregled relevantnih pojmova vezanih za digitalnu i financijsku pismenost te poticanje poduzetničkog mindseta u poljoprivrednom sektoru.
U sklopu projekta izrađen je i LETAK.
Sve aktivnosti vezane uz projekt AGRODAT završene su s 30.11.2022. godine.
IPS Konzalting
