Jedna od ambicija Zelenog plana i Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije je i poticanje proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda kako bi se postigao cilj od 25 % poljoprivrednih površina namijenjenih ekološkom uzgoju do 2030. u svim državama članicama EU, pa tako i u Hrvatskoj. Kako to postići?
Usvojeni Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. godine predstavlja odgovor na inicijativu Europske Komisije da države članice Europske unije uz Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. do 2027. godine donesu i Nacionalne akcijske planove za sektor ekološke poljoprivrede, kojima bi se dopunile aktivnosti predviđene Strateškim planom u područjima na koja se Strateški plan izravno ne odnosi, a usko su vezana uz sektor ekološke poljoprivrede.
Kako ekološka poljoprivreda ima ključnu ulogu u očuvanju prirodnih staništa i razvoju održivog sustava proizvodnje hrane u cijelom svijetu, a njen utjecaj na okoliš i bioraznolikost je znatno manji u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, poticanjem razvoja ekološke poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede kao tijelo državne uprave zaduženo za izradu i provedbu Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. nastoji doprinijeti očuvanju prirodnih bogatstava i bioraznolikosti Republike Hrvatske kao i smanjenju utjecaja poljoprivrednih proizvodnih procesa na okoliš.
Okosnica daljnjeg napretka ekološke poljoprivrede u RH
Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede sastoji se od 10 cjelina: uvodni dio, analiza trenutnog stanja, SWOT analiza, vizija razvoja ekološke poljoprivrede do 2030. godine, ključni ciljevi i pokazatelji uspješnosti, mjera za poticanje razvoja ekološke poljoprivrede, povezanost akcijskog plana sa strateškim dokumentima na nacionalnoj i EU razini, financiranje, terminski plan te okvir za praćenje i vrednovanje.
S obzirom da je Nacionalni akcijski plan strateška okosnica budućeg smjera razvoja i daljnjeg napretka hrvatske ekološke poljoprivrede u narednom sedmogodišnjem razdoblju te je neophodan u smislu što kvalitetnijeg odgovora hrvatskog ekološkog sektora na izazove Europskog zelenog plana i Europske strategije od polja do stola i odgovarajućeg doprinosa zajedničkom europskom cilju od 25 % ekoloških poljoprivrednih površina do 2030. godine, isti predviđa provedbu 40 mjera koje su prema područjima djelovanja podijeljene u sedam grupa:
1. Prijenos znanja (edukacija, savjetovanje);
2. Proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda;
3. Ekološki sjemenski i sadni materijal;
4. Udruživanje proizvođača i trženje ekoloških proizvoda;
5. Potražnja ekoloških proizvoda;
6. Istraživanje i razvoj novih tehnologija;
7. Ekološka poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
Nacionalni akcijski plan predstavlja pregledni dokument trenutnog stanja ekološkog sektora u Republici Hrvatskoj te objedinjava sve dostupne mjere koje se odnose na ekološki sektor, a predviđene su raznim programima financiranja. Za ostvarenje daljnjeg napretka u razvoju ekološkog sektora potrebno je primijeniti sveobuhvatan pristup svim segmentima proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda, no i lanca opskrbe hranom u cjelini. Iz navedenog razloga, Nacionalni akcijski plan obuhvaća nekoliko pravaca djelovanja koji će sami za sebe i u međudjelovanju pozitivno utjecati ne samo na daljnje povećanje ekoloških površina nego i na razvoj sektora u cjelini.
Osim razvoja primarne ekološke proizvodnje, ovim dokumentom postavljaju su temelji za podupiranje cijelog lanca vrijednosti u ekološkom sektoru, od osiguranja adekvatnih ekološki prihvatljivih sirovina pa sve do plasmana i prodaje certificiranih proizvoda na tržištu. Poticanje razvoja pratećih djelatnosti prerade, promocije i prodaje ekoloških proizvoda kroz razne prodajne kanale uključujući turizam, od ključne je važnosti za osiguranje napretka ekološkog sektora Republike Hrvatske i u konačnici porasta potrošnje ekoloških proizvoda od strane hrvatskih građana, privatnog i javnog sektora.
Provedba posebnih ciljeva
Imajući u vidu činjenicu da je Nacionalnim akcijskim planom predviđen doprinos održivom i kontinuiranom razvoju svih segmenata ekološkog sektora, niže navedene aktivnosti Ministarstva poljoprivrede pridonijet će informiranosti svih dionika, pa tako i potrošača kod kojih je neophodno razviti svijest o ekološkoj proizvodnji i proizvodima te povjerenje u sustav upravljanja i kontrole ekološke poljoprivrede i akvakulture.
Stoga su u navedenu svrhu, a radi odgovora na razvojne potrebe i prioritete koji su identificirani u ekološkoj poljoprivredi i akvakulturi, definirani posebni ciljevi, a to su:
1. Povećanje informiranosti i svijesti dionika u sustavu ekološke poljoprivrede i akvakulture
2. Poticanje uključivanja većeg broja proizvođača u ekološku poljoprivredu i akvakulturu
3. Jačanje lanca vrijednosti ekološke poljoprivrede i akvakulture
4. Podupiranje aktivnosti istraživanja i razvoja
5. Doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, očuvanju bioraznolikosti, očuvanju tla, vode i zraka od onečišćenja iz poljoprivrede
Kako bi se postigli navedeni ciljevi definirano je ukupno 40 mjera kojima će se poticati razvoj ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine. Kroz definirane mjere nastojat će se pružiti potrebne edukacije, savjetovanja i informativna podrška ekološkim proizvođačima, potaknuti poljoprivredne proizvođače na prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju, osigurati financijska održivost proizvođača te im olakšati proces proizvodnje, prerade i udruživanja, olakšati put ekoloških proizvoda od proizvođača do potrošača poticanjem promocije, distribucije i prodaje kroz turizam, poboljšati percepcija potrošača o ekološkim proizvodima kroz informiranje, poticati istraživanja i inovacije s ciljem brže zelene i digitalne tranzicije.
Mjere u okviru Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. provodit će Ministarstvo poljoprivrede i prateće institucije na županijskoj i lokalnoj razini, a financirat će se iz državnog proračuna te iz proračuna Europske unije. Osim osnovnih izvora financiranja za podupiranje subjekata koji se bave ekološkom poljoprivredom i akvakulturom, dostupni su i drugi izvori koji nisu isključivo usmjereni na ovo područje, ali na koje ekološki subjekti mogu aplicirati.
258 milijuna eura do 2025.
Ukupna financijska sredstva za provedbu Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje od 2023. godine do 2030. godine iznose 718.226.728 eura. Iznos od 258.311.277 eura osiguran je u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu, dok će preostala sredstva u iznosu od 459.915.451 eura za provedbu tijekom razdoblja od 2026. do 2030. godine biti planirana prilikom izrade proračuna za naredna trogodišnja razdoblja. Praćenje provedbe Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. te kako bi aktivnosti praćenja bile kontinuirane, odnosno kako bi se otklonile sve smetnje i prepreke za provedbu mjera i ostvarenje posebnih ciljeva Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030., predviđeno je osnivanje Radne jedinice unutar Ministarstva poljoprivrede za upravljanje provedbom Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. i osnivanje Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030.
Međutim, što se tiče praćenja i izvještavanja o provedbi Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. isto će provoditi Ministarstvo poljoprivrede i to putem izrade Godišnjeg izvješća o provedbi Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030., odnosno izrade polugodišnjih izvješća o provedbi pojedinih mjera.
Nagrade EU Organics 2023
Kako bi podržala Akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede objavljen u ožujku 2021., Europska komisija je 2022. godine prvi put dodjelila nagrade za ekološku proizvodnju – EU Organic Awards. Njima se odaje priznanje najboljim i najinovativnijim dionicima u ekološkom vrijednosnom lancu koji pridonose smanjenju negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš i klimu i ostvarivanju ciljeva EU-ove strategije „Od polja do stola“ Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.
EU nagrade za ekološki uzgoj dodijeljuju see se od osam nagrada u sedam različitih kategorija, a njima se nagrađuje izvrsnost, inovativnost i održivost u lancu vrijednosti ekološkog uzgoja te potiče podizanje svijesti javnosti o karakteristikama i prednostima ekološke proizvodnje.
Najbolji organski poljoprivrednik (žena): Clara Benito Pacheco (Entrelobas) – Španjolska
Najbolji organski poljoprivrednik (muški): Thomas Moschos (Moschos Farm) – Grčka
Najbolja organska regija: Burgenland, Austrija
Najbolji organski grad: Beč, Austrija
Najbolji organski “bio-okrug”: Idanha-a-Nova, Beira Baixa, Portugal
Najbolje malo i srednje poduzetništvo za organsku preradu hrane: The Merry Mill – Irska
Najbolji trgovac organskom hranom: Gut Wulksfelde– Tangstedt, NjemačkaNajbolji organski restoran/usluga hrane: Luftburg – Kolariks Freizeitbetriebe GmbH – Beč, Austrija
