Nadaleko je poznato kako je Nizozemska predvodnica u svijetu po najnovijim tehnološkim rješenjima u poljoprivredi. Uz navedeno, drugi su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država.
U drugoj polovici prošle godine provodilo se stručno osposobljavanje poljoprivrednika na temu „Tehnike precizne poljoprivrede“ u okviru mjere 1 „Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja“, podmjere 1.1. „Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina“. Stručne edukacije je provodio Vladimir Miloš u suradnji s Učilištem POUKA iz Koprivnice.
Tada su se neki poljoprivrednici prvi puta susreli s raznim inovativnim tehnologijama u agraru koje se koriste na zapadu. Stoga je krajem veljače organiziran posjet Nizozemskoj s petnaestak poljoprivrednika, pod vodstvom nezavisnog savjetnika u poljoprivredi Vladimira Miloša, sa željom učenja od najboljih. No, prvi obilazak je bio u Njemačkoj.
Trendovi reducirane obrade tla
Najnovije činjenice o trendovima i modernizaciji poljoprivrednih strojeva i općenito poljoprivrede hrvatskoj skupini podijelio je Johannes Schmidt iz tvrtke Horsch. U njemačkom gradiću Schwandorf uistinu se razvija budućnost poljoprivrede. Robotika, precizna poljoprivreda, digitalizacija, reducirana obrada, pokrovni usjevi, hibridna poljoprivreda… i još mnogo toga se može vidjeti na imanju obitelji Horsch. Ova obiteljska firma je vrlo poznata i u krugovima domaćih poljoprivrednika i to ponajviše zbog mehanizacije za obradu tla i sijaćica u novije vrijeme.
Na imanju obitelji Horsch nalazi se gospodarstvo s 250 hektara proizvodnog zemljišta, razvojno-istraživački centar, pogoni za proizvodnju strojeva te prezentacijske hale. Gospodin Schmidt je hrvatske poljoprivrednike poveo u obilazak svih proizvodnih pogona te odgovorio na svako znatiželjno postavljeno pitanje.
–Zahtjevi za našim strojevima rastu kako se razvija svijest o očuvanju, odnosno povećanju zdravlja tla. Ponajviše zahtjeva u posljednje vrijeme imamo iz zemalja poput Francuske i Njemačke koje su donijele i politike poticanja reducirane obrade. Nadam se da će i Hrvatska ići u tom smjeru snažnije nego do sada, navodi Schmidt.
Putujući između Njemačke i Nizozemske, poljoprivrednici su otvorili oči i budno su pratili impresivnu razvijenost autoputova, gradova, sela, industrija…
Vizionarsko gospodarstvo
Gospodarstvo Jacoba van den Bornea bilo je prvo na listi za posjet u Nizozemskoj. Na samom dolasku na gospodarstvo svjedočilo se prisutnosti modernih tehnoloških rješenja poput dronova, kompjuterski navođenih strojeva, najnovijih traktora i kombajna te suvremenih skladišnih prostora. Jacob Van den Borne održao je dvosatnu prezentaciju o razvoju precizne poljoprivrede na njegovom imanju. Preciznom poljoprivredom bave se od 2006. godine. Te godine Jakob je preuzeo gospodarstvo svojih roditelja. Radi se o trećoj generaciji poljoprivrednika.
Kod prevođenja, u pomoć je priskočio Luka Kišiček, agronom iz Hrvatske koji je nakon obavljene stručne prakse na gospodarstvu kod Van den Bornea nastavio raditi za njega. Gospodarstvo se specijaliziralo za proizvodnju krumpira. Proizvodnja konzumnog, industrijskog i sjemenskog krumpira se odvija na 600 hektara. Pored krumpira, uzgajaju šećernu repu, strne žitarice i kukuruz. Prosječna veličina polja je 3,2 hektara. Većina proizvodnih površina nalazi se na udaljenostima većim od 30 kilometara od gospodarstva.
Nakon obilaska imanja i skladišnih prostora domaćini su pokazali polje od 10 hektara koje isključivo služi za testiranje. Tu se moglo vidjeti razne kombinacije pokrovnih usjeva, ratarskih i industrijskih kultura. U novije vrijeme testiraju kombinaciju napasivanja ovaca i biljne proizvodnje. Energetski, gotovo su neovisni. Sami proizvode električnu energiju putem solarnih panela, a ambicioznim planom nastoje izgraditi čak 12 vjetroelektrana.
Moderni staklenici
Sljedećeg jutra grupa je posjetila regiju Westland, zapadno od grada Roterdama. Tu se nalazi 2400 hektara staklenika. Najviše staklenika na jednom mjestu na našoj planeti. Primjer stakleničke proizvodnje je i tvrtka LMC u mjestu Maasdijk. slika 2: Staklenici u Nizozemskoj – tvrtka LMC
Hrvatski proizvođači upoznali su se sa specifičnostima modernih staklenika. Staklenik tvrtke LMC se nalazi na površini od 12 hektara, u potpunosti je automatiziran s cjelogodišnjom proizvodnjom dvije sorte krizantema. Poljoprivrednici nisu krili svoje oduševljenje prema inovativnosti i organiziranosti ovakvog tipa proizvodnje.
Futuristički projekt „Plutajuća farma“ bio je sljedeća stanica. Jedinstven u svijetu. Proizvodnja mlijeka na plutajućoj platformi svega na pet kilometara od centra Roterdama. Tu se nalazi četrdesetak mliječnih krava, mljekara, trgovina i prezentacijska sala. Cijela farma je automatizirana od robotske mužnje do robotskog čišćenja podova. Zanimljivost ovog pothvata je kružna proizvodnja mlijeka. Svu električnu energiju proizvode sami pomoću solarnih kolektora i mini-vjetroelektrane.
Hranu za krave dobavljaju iz obližnjih travnatih površina, supermarketa i stadiona u Roterdamu. Uz to po potrebi kupuju koncentrirano voluminoznu krmu od poljoprivrednika izvan grada. Gnojivo kao nusproizvod nazad prodaju u grad za potrebe hortikulture. Ovaj projekt zasigurno nije primjenjiv u hrvatskom kontekstu, ali je iznimno zanimljivo vidjeti tako nešto. Nakon Roterdama hrvatska skupina posjetila je provinciju Flevoland, koja je doslovno nastala isušivanjem mora. Sastoji se od tri velika poldera koji su nastali 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća.
Od tada ovdje se razvija intenzivna ratarska proizvodnja. Pored klasičnih ratarskih kultura tu se često mogu pronaći polja s industrijskim biljem, cvijećem i ekološkim voćnjacima. Poljoprivredno, to je jedna od najrazvijenijih provincija Nizozemske, gdje je nerijetko cijena od 100 tisuća eura po hektaru. Skupina hrvatskih poljoprivrednika posjetila je „Farmu budućnosti“ koja je osnovana i radi usko s poznatim sveučilištem u Wageningenu. Tu su imali priliku vidjeti znanstveno-istraživački rad na otvorenom te kako istraživačke i obrazovne institucije rade zajedno s poljoprivrednicima.
Nakon farme budućnosti sljedeći posjet je bio kod tvrtke Breure b.v., koja je jedan od najvećeg pružatelja usluga poljoprivrednom mehanizacijom u zapadnoj Europi. Usluge rade u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj. Radi se o obiteljskoj tvrtki, u kojoj uz obitelj radi više od 60 kvalificiranih radnika, od mehaničara, vozača do logistike i prodaje. Nasljednik tvrtke, gospodin Sander Greensides, predstavio je nizozemski model poslovanja pružanja usluga mehanizacijom. Tvrtka se isključivo bavi pružanjem usluga poslovnim i javnim subjektima, ponajprije tvornicama za preradu poljoprivrednih sirovina. Ne posjeduju vlastite proizvodne površine, a svoje usluge ugovaraju čak i godinu dana unaprijed.
Posljednjeg dana stručnog putovanja po Nizozemskoj hrvatski poljoprivrednici obišli su tvrtku Aardbei Extra b.v. Radi se o rasadniku matičnih biljaka jagoda te proizvodnih sadnica jagoda. Rasadnik se prostire na 70 hektara proizvodne površne. Od toga 4.5 hektara je na podignutim stolovima gdje se prihrana i navodnjavanje obavljaju putem hidroponskih sustava.
Pored rasadnika jagoda proizvode i ukrasnu vrstu žednjak (Sedum sp.) za zelene krovove. Naime, u Nizozemskoj je obveza da svi ravni novoizgrađeni krovovi moraju biti zazelenjeni. Stoga, potražnja za zelenim tepisima za krovišta je u porastu.
Tvrtka posjeduje vlastite hladnjače za skladištenje sadnica jagoda, kao i svu mehanizaciju potrebnu za proizvodnju. Vlasnik tvrtke Robert van de Zanden upoznao je skupinu s problemima s kojim se suočavaju i smatra da je najveći problem današnjice pronaći kvalitetne i motivirane ljude koji žele raditi. Inače zapošljavanju i do 230 Poljaka u sezoni.
–Svi energenti su poskupjeli, neki i više od 100 %, cijena radne snage enormno raste, (danas plaćamo radnike 12-15 eura po satu neto), pitanje je do kad mi možemo podizati cijene proizvedenih sadnicam, pita se Robert.
Zadnji posjet bio je kod tvrtke Taco Agro b.v. koja proizvodi industrijsko povrće na 4 tisuće hektara. Od toga na 800 vlastitih. Poslovanje je započela prijašnja generacija vlasnika prije 52 godine. Posjeduju svu potrebnu mehanizaciju. Pored eksploatiranja mehanizacije za vlastite potrebe rade i uslužno. U svom vlasništvu imaju i potrebne skladištene kapacitete.
Od kultura uzgajaju sjemenski krumpir, konzumni krumpir, proljetni luk, poriluk, grašak, mrkvu, mahune, soju za direktnu konzumaciju, bob zeleni, francuski grah (flageolet)… te šećernu repu i pšenicu radi plodoreda. Najviše zanimanja hrvstakih poljoprivrednika bilo je za sustav poticanja proizvodnje industrijskog povrća u Nizozemskoj, pa su saznali nizozemski povrćari ne primaju nikakve poticaje, a pomoć od države ne dolazi u obliku izravnih plaćanja, već vrlo specifično, npr. prilikom nabavke nove prskalice dobiju 40 % povrata i sl. Proizvodnju povrća ugovaraju direktno s tvornicom. Sve što proizvedu prodaju prije polaganja sjemena u tlo.
Neprestan razvoj novih tehnoloških rješenja omogućuje i stabilnost poljoprivrede, zato je ovo bila jedinstvena prilika da hrvatski poljoprivrednici iz prve ruke vide kako jedna dobro organizirana država funkcionira.
