Ptice su veoma su važne u smanjenju broja raznovrsnih štetnih insekata jer u sezoni za prehranu sebe i mladunaca unište na tisuće ličinki, gusjenica i odraslih insekata od kojih su mnogi štetnici na korisnome bilju. Stoga im možemo pomoći da se što više zadržavaju u blizini vrtova: postaviti hranilice, pojilice i kućice te dodatnu hranu.

Tako će se uvijek rado vraćati, ali i nastaniti te zasnovati obitelj. Dobro je proučiti koje su nam ptice važne, provjeriti njihovu veličinu i navike: jesu li selice, čime se hrane, kad se razmnožavaju i slično. To će nam pomoći da odredimo dimenzije kućica. Kućice pticama predstavljaju zaklon i nalik su skrovištima u prirodi; mogu im poslužiti samo kao sklonište, ali i nastamba u kojoj mogu načiniti gnijezdo. One su svojevrsna zamjena za duplje u starome drveću, ali su i lijep ukras vrta, balkona, prozora, drveća i stupova. Iako možemo kupiti i gotove kućice, one se jednostavno mogu načiniti kod kuće.

Položaj, smještaj i veličina kućica

Pticama će odgovarati mirna, tiha i skrovita mjesta koja nikako ne smiju biti pristupačna mačkama i drugim grabežljivcima. Umjesto grana i drvenih stupića bolji su izbor posve glatke metalne površine. Kućice je najbolje smjestiti na zasjenjene položaje zaštićene od vjetra, najmanje nekoliko metara iznad tla. Ovisno o vrsti ptica, nekima će odgovarati otvoreni položaj (vrapci), a nekima skrovit s grmljem ili u krošnji drveća (crvendać).

Nekim vrstama ne smeta društvo i možemo postaviti nekoliko kućica u blizini (vrapci), ali nekima to ne odgovara (sjenice). Veličinu kućice određujemo prema vrsti ptica. S točnim se dimenzijama ne trebamo zamarati jer one nisu savršene niti u prirodi. Iako male kućice nisu prikladne za sve vrste ptica (osobito one velike), ipak će mnogima biti od velike koristi. Ponajviše će se dopasti vrstama poput sjenica, vrabaca, muharica, crvendaća, brgljeza…

Izrada kućica za ptice

Najprikladniji, najprirodniji i najtrajniji materijal za izradu kućica za ptice je drvo (razne daske i daščice). Također dobro će poslužiti i kora drva, grane i grančice, iverice ili šperploče. Uglavnom će nam trebati: materijal za kućicu, pila za drvo, turpija, čavlići, čekić, pištolj s vrućim ljepilom, konop, škare…

Stijenke kućice u unutrašnjosti kućice budu hrapave, kako bi se kasnije mlade ptičice mogle uspinjati prema otvoru. Ako drvo nije hrapavo, trebamo ga izgrebati. Ulaz u kućicu (otvor) nalazi se na prednjoj strani i trebao bi biti povišen – 12 do 13 centimetara od dna kućice. Tako će ptići biti zaštićeniji, osobito od mačaka. Otvor kućice ne smije biti preširok, no opet treba biti dovoljan da ptice mogu ući u kućicu. Tako, primjerice, za sjenice i vrapce treba biti od 2,5 do 2,8 centimetara, a za veće vrste vrabaca, sjenica, brgljeza i muharica 3,2 centimetra.

Posve otvorena ili djelomično otvorena kućica može biti pogodna za crvendaće i neke vrste muharica. Krov ne treba učvršćivati trajno, tako da se kućica povremeno može očistiti (primjerice od staroga gnijezda). To je najbolje učiniti elastičnim trakama i/ili metalnim kukicama. Korisno je da kućica na dnu ima nekoliko rupica kako bi eventualna voda od oborina mogla otjecati – time ćemo sprječiti truljenje.

Materijal prije izrade ili gotove kućice trebamo obojiti kako bismo ih zaštitili od vlage i oborina (birajmo ekološki prihvatljive boje). Kućice možemo i ukrasiti, ali ne bi trebalo pretjerivati jer suviše neprirodnih detalja i jarke boje mogu odbijati ptice.

Kućica od šperploče ukrašena kamenčićima
Lijepo i prirodno izdubljen komad drva

Za izradu jednostavnih, privremenih kućica mogu poslužiti komadi drva, zrele tikve, plastične boce, tetrapaci i čvršći karton. Drvo izdubemo, a tikve očistimo od koštica i mesa. Ambalažu prema potrebi operemo, na njoj izrežemo otvor te je možemo ukrasiti ili obojiti.

Kućice od izdubljene tikve
Kućice od plastičnih boca

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPanel Agrosunčane elektrane i Okrugli stol na konferenciji DANI SUNCA 2023.
Sljedeći članakPenjačice mediteranskog podneblja
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje