U posljednja dva desetljeća poraslo je zanimanje za mlijekom kopitara kao funkcionalnom hranom visoke prehrambene vrijednosti, bolje probavljivosti te većeg udjela pojedinih vitamina i mineralnih tvari u odnosu na kravlje mlijeko. Godišnja proizvodnja kobiljeg mlijeka u Europi se kreće između 1 i 1,2 milijuna litara.
Upotrebljava se od davnina
Kad bi se konzumacija kobiljeg mlijeka gledala kroz povijest, na području Europe nije imala tradicionalnu upotrebu. Međutim, na području Azije kobilje je mlijeko još od davnina u uporabi. Prema dostupnim podatcima još prije 2500 godina postoje zapisi mužnje, ali i pripreme fermentiranih napitaka na području Azije. Zatim, prema putopisu Marka Pola iz 13. stoljeća spominje se uporaba kobiljeg mlijeka kod Mongola te na području Rusije.
Jeste li znali?
Rusi su sredinom 19. stoljeća započeli s upotrebom kobiljeg mlijeka u terapeutske svrhe što svjedoči zdravstvenoj vrijednosti kobiljeg mlijeka te je tada bilo prisutno oko 50 lječilišta, odnosno tzv. “Kumisnih bolnica” gdje su se provodile terapije sa svježim i fermentiranim kobiljim mlijekom odnosno kumisom. S obzirom na to, danas na području Mongolije i Rusije postoje farme isključivo za proizvodnju kobiljeg mlijeka.
Osim navedenog, mliječna stada kobila prisutna su na području: Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana i sjeverne Kine. Na području Europe mliječna stada kobila zastupljena su u manjoj mjeri i to na području istočne Europe (Bjelorusija, Ukrajina), središnje Europe (Mađarska, Austrija i Njemačka) te na području zapadne Europe.
Djelovanje na organizam
Blagotvorno djelovanje kobiljeg mlijeka na ljudski organizam proizlazi upravo iz njegovog kemijskog sastava. Tablicom 1 prikazan je kemijski sastav kobiljeg mlijeka. Usporedno je dan i sastav humanog mlijeka jer je kobilje mlijeko najsličnije upravo humanom mlijeku te sastav kravljeg mlijeka koje još uvijek zauzima prvo mjesto po proizvodnji, ali i konzumaciji.
Tablica 1. Prosječan sastav kobiljeg, humanog i kravljeg mlijeka
Parametar Kobilje mlijeko Humano mlijeko Kravlje mlijeko Suha tvar (%) 10,95 11,80 12,40 Proteini (%) 2,14 1,42 3,25 Mast (%) 1,21 3,64 4,10 Mliječni šećer (laktoza) (%) 6,37 6,70 4,66 Mineralne tvari (%) 0,42 0,22 0,76 Energijska vrijednost (kcal na 100 mL) 192 271 270
Prema podatcima iz tablice 1 vidljivo je kako je sastav sve tri vrste mlijeka različit, premda postoje i sličnosti među nekim sastojcima. Suha tvar kobiljeg mlijeka je najmanja, kravlje mlijeko ima najviše proteina, a slijedi ga kobilje pa humano mlijeko. Značajna je razlika u količini mliječne masti koje kravlje mlijeko ima najviše, a kobilje najmanje. Količina mliječnog šećera, odnosno laktoze najmanja je u kravljem mlijeku, a mlijeko kobile i humano mlijeko ga ima podjednako. Još je jedna velika razlika među kravljim te humanom i kobiljem mlijeku, a to je količina mineralnih tvari.
Kravlje mlijeko ima najveću količinu mineralnih tvari. Upravo je to jedan od razloga zašto se dojenčadi i maloj djeci do jedne godine starosti koji nemaju još dovoljno razvijenu bubrežnu funkciju ne preporuča konzumacija kravljeg mlijeka. Zbog svog sastava kobilje mlijeko je najsličnija zamjena za humano mlijeko.
Blagodati kobiljeg mlijeka
Kako bi se očuvala zdravstvena vrijednost sastojaka kobiljeg mlijeka ne preporuča se zagrijavanje na temperaturu veću od tjelesne temperature, a kobilje mlijeko ne podliježe industrijskoj obradi. Osim što ima dokazana zdravstvena svojstva, kobilje se mlijeko odlikuje izvrsnom mikrobiološkom kvalitetom te niskim brojem somatskih stanica. Tako je i opravdano da se konzumira u svježem, neprerađenom obliku.
Kobilje mlijeko je lako probavljivo jer ima malo mliječne masti, a i sastav proteina je povoljan za brzu probavu. Naime, kobilje mlijeko sadrži manje glavnog proteina mlijeka – kazeina u odnosu na kravlje mlijeko. Također, sadrži puno više visokovrijednih proteina sirutke u usporedbi s kravljim mlijekom. Samim time je pogodno za osobe osjetljive ili alergične na proteine sirutke. Osim toga, kobilje mlijeko sadrži više esencijalnih aminokiselina. Aminokiseline su građevne jedinice proteina, a esencijalne je potrebno unijeti putem hrane jer ih organizam ne može sam stvoriti.
Blagotvorna svojstva kobiljeg mlijeka proizlaze iz njegovog kemijskog sastava. Kobilje mlijeko sadrži male količine mliječne masti te nizak udjel zasićenih masnih kiselina i kolesterola, visok udjel nezasićenih masnih kiselina, prije svega linolne (omega-6) i linoleinske (omega-3) kiseline. Zbog toga se smatra pogodnim za očuvanje zdravlja srca i krvožilnog sustava. Zbog visokog udjela laktoze, kobilje mlijeko utječe na održavanje uravnotežene i zdrave crijevne mikroflore. Visoke koncentracije laktoferina i lizozima povoljno utječu na zaštitu organizma od bakterija i virusa.
Znanstvenim istraživanjima je dokazano kako redovita konzumacija kobiljeg mlijeka ublažava probleme uzrokovane alergijama, kožne bolesti, bolesti probavnog i dišnog sustava te mnoge druge. Također, dokazan je pozitivan učinak na zdravlje ljudi na samom početku pojave bolesti, kao što su anemija, upala bubrega, dijareja i razni drugi gastrointestinalni poremećaji.
Pozitivni učinci kobiljeg mlijeka javljaju se kad se ono konzumira u svježem stanju bez prethodne obrade. Na taj način ostanu očuvani sastojci koji su zaslužni za navedene pozitivne učinke.
Izvor: Gospodarski kalendar
