Za proizvodnu 2023. godinu su se po prvi puta u svim zemljama članicama EU poticaji za sve prijavljene intervencije izravnih plaćanja po jedinici površine za prijavljeni hektar obračunali na temelju Monitoringa, tj. sustava za nadzor površina (eng. Area Monitoring System).
U Republici Hrvatskoj je Agencija za plaćanja prethodno provela pilot program navedenog sustava za područje Vukovarsko-srijemske županije, tako da su osnovne poljoprivredne aktivnosti OPG-ova s tog područja bile praćene novim tehnologijama Monitoringa već tijekom 2022. godine.
Što je Monitoring i koji su njegovi ciljevi?
Monitoring je u RH definiran člankom 7. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja kao „sustav za nadzor površina u postupku redovitog i sustavnog opažanja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih podataka najmanje istovjetne vrijednosti“.
Osnovna ideja Monitoringa je praćenje rezultata pojedinih intervencija unutar određenog razdoblja i predstavlja pokazatelje u postizanju nacionalnih ciljeva poljoprivredne politike. To je svojevstan alat za učinkovito praćenje poljoprivrednih ostvarenih rezultata s naglaskom na dokazanim aktivnostima koje se mogu objektivno izmjeriti. Monitoring se načelno odvija kontinuirano, dakle počev od 2023. g. za sve poljoprivredne površine iz ARKOD-a, ali se rezultati zaključuju za jednu proizvodnu godinu tj. od 15. kolovoza prethodne godine do 1. listopada tekuće godine, što odgovara jednoj biljnoj proizvodnoj godini.
Osim praćenja navedenih godišnjih rezultata u pogledu intervencija, njegova namjena je također prevenirati sankcije za obustavu plaćanja poljoprivrednicima, kao i prevenirati prijevare u isplati poticaja. Stoga su omogućena rana upozorenja poljoprivrednika u vezi s ispunjavanjem uvjeta prihvatljivosti i obveza u okviru intervencija propisanih navedenim Pravilnikom, koja se komuniciraju s korisnicima putem bilo putem AGRONET-a ili ostalih oblika komunikacije s korisnicima kao što su e-pošta i SMS. Rana upozorenja služe kako bi korisnik mogao na vrijeme i bez sankcija promijeniti svoj jedinstveni zahtjev, ako se osnovna poljoprivredna aktivnost nije realizirala ili nisu ispunili minimalni uvjeti prijavljene intervencije. Korisnici svoje jedinstvene zahtjeve mogu izmijeniti do 1. listopada za tekuću godinu.
Kako funkcionira Monitoring?
Preduvjet uspostave Monitoringa je dostupnost sustavnih vremenskih serija satelitskih podataka o pokrovu zemlje iz kojih se automatskim metodama prikupljaju, identificiraju i obrađuju informacije o specifičnim poljoprivrednim aktivnostima i značajkama usjeva na poljoprivrednoj površini tijekom proizvodne godine, kao što su obrada, košnja, žetva i dr. te sustav prati za sve korisnike provođenje uvjeta prihvatljivosti i obveza za intervencije i mjere povezane s površinom.
Za potrebe Monitoringa, osnovu za identifikaciju poljoprivredne aktivnosti čine podaci optičkog senzora na satelitu Sentinel-2 i podaci radarskog senzora satelita Sentinel-1 iz programa Copernicus koji u orbiti ciklički kruže oko Zemlje svakih 5 dana. Dodatno se koriste i drugi podaci sličnih optičkih senzora (Planet Scope ili sl.) s većom rezolucijom radi nadopune lokaliteta koje su interpretativno limitirane upotrebom Sentinel podataka.
U svrhu identifikacije poljoprivrednih aktivnosti, prikupljene satelitske snimke se za svaku pojedinu parcelu obrađuju istestiranim i provjerenim metodama automatske računalne obrade podataka. Dakle, unutar pojedinog poligona koji predstavlja poljoprivrednu parcelu, iščitavaju se prosječne vrijednosti optičkih i radarskih senzorskih parametara, te se iz njih računaju razni ideksi koji predstavljaju objektivnu vrijednost neke vegetativne ili druge pojave na parceli. Analizirajući spektar boja koje biljke u različitim dijelovima svog razvoja više ili manje emitiraju i apsorbiraju putem sunčeve energije, znanost je utvrdila načine računanja indeksa pomoću kojih se mogu se pratiti sezonske i višegodišnje vegetacijske promjene.
Indeks vegetacije
Najznačajniju upotrebu ima tzv. NDVI indeks (eng. Normalized Difference Vegetation Index) koji se računa kao omjer između blisko infracrvenog (NIR) i vidljivog crvenog dijela spektra koje biljke reflektiraju, a formula za izračun glasi NDVI= NIR-RED/NIR+RED. Njegov se rezultat kreće između -1 do +1, te što je viša vrijednost to su biljke zdravije, jačeg vigora i bujnosti. Što je biljka bujnija i veća, time će rezultat NDVI indeks pokazivati više vrijednosti. U praksi se pokazalo da je NDVI indeks manji od +0,2 ako ne postoji vegetacija na parceli (golo tlo) ili ako je parcela izorana, ili primjerice da žitarice tj. sezonski usjevi u svojem zrelom vegetativnom stadiju očitavaju NDVI indeks veći od +0,6.
U Monitoringu se tako izračunate vrijednosti NDVI indeksa registriraju za vremensku seriju dostupnih snimaka, a dinamika rasta i pada indeksa se bilježi u obliku markera. Uspoređujući uzastupne datume i očitanja njihovih indeksa može se zaključiti kada je neka parcela izorana, kada je započela sjetva, kada je provedena berba, košnja i slične aktivnosti koje proizlaze iz činjenice da vegetacije ima ili nema, te da je veća ili manja.
Agencija za plaćanja prati različite markere koji su dobiveni empirijskim mjerenjima promjena NDVI indeksa za one aktivnosti koje su prema odluci Agencije bitne za nadzor površina: obrada tla, vrhunac vegetacije, zrioba, žetva, košnja i napasivanje, te postrna obrada tla. Bitno je naglasiti da je ovaj proces automatiziran i objektivan jer se temelji na prikupljenim multisenzorskim podacima.
Također se mora naglasiti da će točnost identifikacije neke aktivnosti biti bolja ako je poligon nadzirane parcele predstavlja homogenu sliku stanja i ako se neka aktivnost na cijeloj površini provede odjednom, što nije uvijek slučaj u praksi. Osim navedenih markera i NDVI indeksa moguće je koristiti i druge tehnike za identifikaciju. Ovdje se vrlo učinkovito mogu koristiti i programi umjetne inteligencije koji funkcioniraju po nešto drugačijim principima. Praksa je pokazala da je splet jedne i druge tehnologije daje vrlo dobre rezultate za Monitoring.
Semafor
Rezultati Monitoringa započinju za svaku proizvodnu godinu i prikazuju se isključivo korisnicima za njihove površine u sustavu AGRONET-a. Prihvatljivost parcele za pojedinu intervenciju prikazuju se u obliku „semafora“: zeleno – prihvatljivo, crveno – neprihvatljivo, žuto – podaci za procjenu nisu dostatni. U AGRONET-u se ne mogu vidjeti Sentinel podaci niti NDVI grafovi na temelju kojih je došlo do zelene, crvene ili žute boje. Korisnici na svom ekranu vide podlogu ortofoto snimke iz ARKOD-a te poligone svojih parcela (vidi sliku 4.). Semafor boje se mogu tijekom proizvodne godine mijenjati u ovisnosti o dostupnim podacima i uvjetima koje se mogu pratiti iz satelitskih podataka. Da bi neka parcela uoči 1. listopada bila zelena tj. prihvatljiva, ona mora zadovoljiti uvjete koji se traže za prijavljenu intervenciju.
Na primjer: korisnik je svoje površine pod livadama prijavio za intervenciju 21.01. (osnovna potpora dohotku za održivost). Sukladno minimalnim uvjetima, korisnik u tom slučaju mora obaviti barem jednu košnju do 15. rujna. Za ovakve površine sustav će dakle očekivati identifikaciju markera košnje do tog datuma, a ako ga ne identificira, parcela će se obojiti u crveno tj. bit će neprihvatljiva za plaćanje. Ovdje su radi pojednostavljivanja izostavljeni osnovni administrativni uvjeti za intervencije, poput „aktivni poljoprivrednik“ i sl. jer se ti uvjeti ne odnose direktno na površine. Logično, za konačno rješenje o prihvatljivosti za plaćanje uzimaju se obzir svi minimalni uvjeti bez obzira na njihovu narav.
Žute parcele predstavljaju tehničko ograničenje sustava za nadzor
Tijekom ili po završetku nadzora neke površine Monitoringom može se dogoditi da nema dovoljno podataka na temelju kojih bi se mogla identificirati očekivana aktivnost. Tada korisnik vidi žutu parcelu. To se najčešće događa za vrlo mali broj površina registriranih u ARKOD-u, a razlozi mogu biti sljedeći: premala površina, nehomogenost usjeva, preveliki broj oblačnih dana u godini i ostale tehničke smetnje u monitoringu. U tom se slučaju prelazi na tzv. kaskadnu stručnu provjeru koju provode ekspertni timovi Agencije za plaćanja. Ta se stručna provjera sastoji u tome da se analiziraju svi ostali dostupni podaci iz kojih bi se moglo zaključiti o provedenoj aktivnosti.
Radi mogućih nepoželjnih ishoda, bilo bi dobro da poljoprivrednici imaju dokaze svojih aktivnosti u obliku geotagiranih fotografija, naročito kada rade napasivanje stoke ili rezidbu voćnjaka (kao jedinu aktivnost) jer su te aktivnosti na malim površinama teško uočljive iz satelita. Dodatno se analiziraju geotagirane fotografije korisnika, ostale dostupne satelitske ili aerofoto snimke, podaci iz drugih baza i evidencija, te po potrebi provodi terenske provjera.
