Vitamin D usko je povezan s izgradnjom i održavanjem zdravih kostiju. Također ima važnu ulogu u normalnoj funkciji mišića i imunološkog sustava. Upravo zato vitamin D za starije osobe zaslužuje posebnu pažnju. Njegov nedostatak može oslabiti kosti i mišiće, a time povećati rizik od padova i prijeloma.
Zašto starije osobe stvaraju manje vitamina D?
Vitamin D prirodno se ne nalazi u mnogim vrstama hrane. Najveći dio nastaje u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Nakon toga se u jetri i bubrezima pretvara u svoje aktivne oblike.
Istraživanja su pokazala da starije osobe pri izlaganju suncu stvaraju manje vitamina D nego mlađe osobe. Tome pridonosi nekoliko čimbenika. Starije osobe rjeđe borave na otvorenom i manje su izložene suncu. Osim toga, starenjem se mijenja i metabolizam vitamina D.
Zbog toga je kod starijih osoba osobito važno osigurati dovoljan unos vitamina D prehranom. Kada je potrebno, mogu se koristiti i dodaci prehrani.
Koliko vitamina D trebamo?
Odrasli u dobi od 19 do 70 godina trebali bi unositi oko 600 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno. Za osobe starije od 70 godina preporučuje se 800 IU dnevno. To odgovara unosu od 15 µg, odnosno 20 µg vitamina D na dan.
Ipak, nije opravdano automatski uzimati veće količine vitamina D samo zbog starije životne dobi. Aktualne smjernice društva Endocrine Society ne preporučuju rutinsko uzimanje doza većih od preporučenoga dnevnog unosa. To se odnosi na zdrave odrasle osobe u dobi od 50 do 74 godine.
Za osobe od 75 i više godina mogu se razmotriti dodaci vitamina D u uobičajenim dnevnim dozama. Pritom se prednost daje svakodnevnom uzimanju nižih doza. Povremeno uzimanje vrlo visokih doza nije preporučljivo.
Kada je potrebna krvna pretraga?
Ako postoji sumnja na nedostatak vitamina D, liječnik može procijeniti treba li odrediti koncentraciju 25-hidroksivitamina D [25(OH)D] u krvi. Isto vrijedi i za osobe s povećanim rizikom. Rutinsko testiranje svih osoba starijih od 65 godina nije nužno. Ipak, može se razmotriti kada za to postoji klinička indikacija ili povećan rizik.
Sunce, prehrana i dodaci prehrani
Sposobnost stvaranja vitamina D u koži smanjuje se s godinama. S druge strane, prekomjerno izlaganje suncu nije dobar način osiguravanja vitamina D jer može oštetiti kožu. Stoga je najbolje potrebu za vitaminom D zadovoljiti kombinacijom pravilne prehrane i, po potrebi, dodataka prehrani.
Namirnice koje sadrže vitamin D su:
- masna riba (losos, skuša/lokarda, pastrva i srdela)
- obogaćeno mlijeko i drugi obogaćeni mliječni proizvodi
- obogaćene žitarice
- određene vrste gljiva
- goveđa jetra.
4000 IU nije preporučena dnevna doza
Važno je naglasiti da 4000 IU vitamina D dnevno nije preporučena doza za starije osobe. Riječ je o gornjoj podnošljivoj granici dnevnog unosa za odrasle. Ta granica uključuje vitamin D iz svih izvora, odnosno iz hrane, napitaka i dodataka prehrani. Zato je ne treba tumačiti kao količinu koju valja uzimati svaki dan.
Veće doze ponekad se primjenjuju u određenim medicinskim situacijama, primjerice kod liječenja dokazanog nedostatka. Međutim, tada se uzimaju isključivo prema preporuci zdravstvenog stručnjaka.
Što kad vitamina D nema dovoljno?
Nedostatak vitamina D može negativno utjecati na zdravlje kostiju i mišića. Naime, vitamin D pomaže organizmu u apsorpciji kalcija, jednog od ključnih minerala za čvrstoću kostiju. Dugotrajan i izražen nedostatak može pridonijeti omekšavanju i slabljenju kostiju. Osim toga, povećava rizik od osteoporoze i prijeloma.
Znanstvenici istražuju i povezanost niske razine vitamina D s drugim zdravstvenim stanjima. Među njima su kognitivno funkcioniranje, depresivni simptomi, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija i neke vrste raka. Međutim, ta povezanost ne znači nužno da će dodaci vitamina D spriječiti navedene bolesti.
Aktualne smjernice zato ne preporučuju doze vitamina D veće od preporučenoga dnevnog unosa radi prevencije kardiovaskularnih bolesti, raka ili drugih kroničnih bolesti. Takve doze opravdane su samo uz jasnu medicinsku indikaciju.
Vitamin D za starije osobe: ključ je u umjerenosti
Najvažnije je osigurati dovoljan unos vitamina D, ali izbjegavati nepotrebno uzimanje visokih doza. Kod sumnje na nedostatak ili povećanog rizika liječnik može procijeniti je li potrebna krvna pretraga. Prema nalazu i zdravstvenom stanju zatim može preporučiti odgovarajuću nadoknadu vitamina D.
Naslovna foto: Shutterstock






