Prirodna sredstva za čišćenje lako ćete napraviti od namirnica koje već imate u kuhinji. Ocat, limun, soda bikarbona i sol čiste jednako uredno, a štede novac, zdravlje i okoliš. Čist i uredan dom ugodan je oku i stvara dobro raspoloženje. Osim toga, čistoća je važna i za zdravlje jer redovitim čišćenjem sprječavamo razmnožavanje grinja, štetnih bakterija i gljivica.

Zašto birati prirodna sredstva za čišćenje?

U trgovinama danas pronalazimo golemu količinu raznih sredstava za čišćenje. Mnoga od njih sadrže kemijske tvari koje nisu uvijek bezazlene. Naime, mogu izazvati alergijske reakcije te oštetiti kožu i sluznice. Osim toga, kupovna sredstva nisu ni jeftina.

OGLAS

Kada smanjimo upotrebu jakih sintetičkih kemikalija, štitimo dišne putove ukućana i čuvamo okoliš. Zato prirodni pripravci nude znatno zdraviju alternativu.

Ipak, treba znati da su blaži i manje agresivni od komercijalnih. Stoga ponekad moramo ponoviti postupak. No ako redovito čistimo, tvrdokorne naslage se neće ni stvarati. Dugoročno tako štedimo kućni proračun i smanjujemo količinu plastične ambalaže.

Prirodna sredstva za čišćenje: limun, ocat i soda bikarbona
Limun, ocat i soda bikarbona često se koriste za čišćenje doma (Foto: Shutterstock)

Prirodni sastojci u službi čistoće

  • Voda – osim za pranje, služi i za razrjeđivanje ostalih sredstava, osobito za osjetljive površine. Najbolje je koristiti destiliranu ili prokuhanu vodu. Voda iz slavine je, naime, tvrda i sadrži mnogo minerala, pa nakon čišćenja može ostaviti mrlje od kamenca. Omekšana voda također pospješuje djelovanje ostalih prirodnih sastojaka.
  • Alkoholni ocat (5 – 9 %) – čisti, uklanja kamenac, dezinficira i neutralizira neugodne mirise. Njegov miris brzo ishlapi, a po želji mu možemo dodati omiljeno eterično ulje. Osim toga, razgrađuje masnoću i kiselošću sprječava razvoj bakterija na radnim površinama.
  • Limun i limunska kiselina – izbjeljuju, uklanjaju mrlje i kamenac, daju sjaj i svježinu te blago dezinficiraju. Limun je blaži i ostavlja svjež miris, dok je limunska kiselina koncentrirana. Možemo je otopiti u vodi ili koristiti u granulama kao abraziv. Prirodne kiseline izvrsno otapaju mineralne naslage na slavinama.
  • Soda bikarbona – lužnate je reakcije te čisti, uklanja mrlje i masnoću. Zbog finih zrnaca djeluje kao blagi abraziv koji ne grebe površine. Slično djeluje i prašak za pecivo, ali soda bikarbona je jeftinija.
  • Sol – dobar je abraziv i može blago dezinficirati. U kombinaciji s kiselinom pojačava učinak čišćenja te olakšava uklanjanje zagorjelih ostataka hrane s posuđa.
  • Medicinski alkohol (70 % ili 96 %) – koristi se za dezinfekciju, čišćenje i sjaj. Brzo isparava i ne ostavlja mrlje. Stoga je iznimno koristan za brisanje kvaka, prekidača i staklenih površina.
  • Deterdženti – za domaće pripravke dovoljna je manja količina deterdženta za posuđe ili običnog sapuna za ruke. U tu svrhu možemo iskoristiti i ostatke istrošenog sapuna. Blaga sapunica povezuje vodu i masnoću te olakšava ispiranje.
  • Ulja – služe za njegu i laštenje drva i terakote. Uglavnom koristimo laneno i maslinovo ulje, ali i druga, pa čak i užegla ulja koja više nisu za jelo. Ulje hrani drvo i vraća mu prirodan sjaj.
  • Eterična ulja – daju ugodan miris, pa ih biramo prema ukusu. Neka djeluju i antiseptički, primjerice čajevac, eukaliptus, kadulja, lavanda, origano, timijan, limun, naranča i cimet. Važno je da budu od provjerenih proizvođača. Prava eterična ulja posve ishlape i ne ostavljaju mrlje.

Kako sigurno primjenjivati domaće pripravke?

Pripravke nanosimo izravno na površinu, na krpu ili spužvicu. Tekuće pripravke možemo uliti u bočicu s raspršivačem. Takvu bočicu možemo kupiti, ali i iskoristiti onu od kupovnog sredstva. Prije upotrebe je temeljito operemo kako bismo uklonili ostatke starog deterdženta. Raspršivač ravnomjerno nanosi tekućinu, pa štedimo pripravak i brže čistimo.

Ipak, uvijek moramo paziti na osjetljive površine. Na prirodnom kamenu, mramoru i granitu ne smijemo koristiti ocat, limun ni limunsku kiselinu. Isto vrijedi i za neke plastične, obojene i lakirane površine. Kiseline ih, naime, nagrizaju i mogu ih trajno oštetiti. Također, ondje ne koristimo ni abrazivna sredstva jer mogu ogrebsti površinu.

Ako nismo sigurni je li sredstvo prikladno, najprije ga isprobamo na manje vidljivom mjestu. Osjetljive površine najsigurnije je prati toplom vodom ili blagom sapunicom.

Recepti za domaća sredstva za čišćenje

Sredstvo s octom

Prikladno je za većinu površina, osobito u kuhinji i kupaonici. Potrebno je:

  • 250 ml alkoholnog octa
  • 250 ml destilirane ili prokuhane vode
  • 20 kapi eteričnog ulja

Sve sastojke ulijemo u bocu s raspršivačem. Prije svake upotrebe dobro protresemo kako bi se eterično ulje ravnomjerno rasporedilo.

Sredstvo sa sapunicom

Koristimo ga za jače zaprljane, ali i za osjetljive površine. Potrebno je:

  • 2 jušne žlice komadića sapuna
  • 1 l kipuće vode

Naribani sapun otopimo u vrućoj vodi. Prije upotrebe na drvu ili lakiranom namještaju pustimo da se smjesa malo ohladi.

Sredstvo sa sodom bikarbonom

Blago je abrazivno i prikladno za većinu površina, čak i za bijelu tehniku. Potrebno je:

  • 500 ml vode
  • 1 čajna žlica sode bikarbone
  • po potrebi 1 – 2 kapi tekućeg sapuna ili deterdženta

Ova smjesa lako uklanja otiske prstiju i lagane masne mrlje.

Abrazivna sredstva

Koristimo ih na neosjetljivim površinama za ribanje tvrdokorne prljavštine u kuhinji i kupaonici te za čišćenje fuga. Na željeno mjesto pospemo sodu bikarbonu, sol ili limunsku kiselinu pa izribamo.

Osim toga, možemo napraviti i abrazivnu pastu od sode bikarbone i vode. Pastu utrljamo i po potrebi ostavimo preko noći da omekša prljavštinu. Sljedećeg dana poprskamo octom, istrljamo i isperemo mlakom vodom. Blagi abraziv je i talog od kave, koji upija mirise i skida masnoću.

Neutralizacija mirisa

Sol, soda bikarbona, limun ili limunska kiselina, zasebno ili zajedno, neutraliziraju neugodne mirise. Pomažu u hladnjaku, kanti za otpatke i na daskama za rezanje.

Sredstvo za staklo

Pogodno je za ogledala, prozore, staklena vrata i ostale staklene površine. Potrebno je:

  • 250 ml medicinskog alkohola
  • 250 ml destilirane vode
  • 1 jušna žlica octa

Za manje prljave površine dovoljno je u vodu dodati malo octa. Alkohol brzo isparava, pa staklo ostaje bez tragova brisanja.

Sredstvo za poliranje drva

Namještaj, stolariju i drvene predmete poliramo radi njege i sjaja. Pomiješamo 2 jušne žlice maslinovog ulja i 1 jušnu žlicu limunovog soka. Zatim mekanom suhom krpom ispoliramo namještaj. Umjesto limunovog soka možemo dodati malo octa. Ovo sredstvo drvu vraća vlagu i prirodan sjaj.

Sredstvo za suho čišćenje

Tapecirani namještaj i tepihe najlakše ćemo osvježiti sodom bikarbonom. Pospemo je po tkanini, lagano utrljamo i ostavimo najmanje pola sata. Potom temeljito usišemo. Soda će iz tkanine izvući nakupljene mirise i vlagu.

Prirodno čišćenje kuhinje i kupaonice

U kuhinji je čest problem masnoća. Ondje se, kao i u kupaonici, zbog vode i vlage nakuplja kamenac i razvijaju se gljivice. Zato je važno koristiti toplu ili vruću vodu jer znatno brže otapa masnoću.

Za tvrdokorniju prljavštinu upotrijebit ćemo sodu bikarbonu, limunsku kiselinu ili sol. Površinu pospemo sodom bikarbonom i protrljamo. Po potrebi je istrljamo i polovicom limuna, čiji će sok reagirati sa sodom.

Kako spriječiti i ukloniti kamenac?

Kamenac najlakše sprječavamo redovitim čišćenjem. Kad god možemo, mokre površine obrišemo suhom krpom. Tako se voda neće zadržavati, a kamenac stvarati.

Ako se kamenac ipak stvorio, pomoći će razrijeđeni ocat ili limunska kiselina. Kod tvrdokornijih naslaga koristimo ih nerazrijeđene. Površinu poprskamo i ostavimo najmanje 15 minuta. Zatim je očistimo spužvicom, temeljito isperemo i prebrišemo čistom krpom.

Prirodno odčepljivanje odvoda

Odvodi u kuhinji i kupaonici skloni su začepljivanju. U kuhinji probleme najčešće stvaraju ostaci hrane i masnoća. U kupaonici su to, pak, sapun, kosa i končići. Stoga je dobro povremeno u odvod uliti kipuću slanu vodu, koja otapa masnoću i sprječava stvaranje čepova.

Za odčepljivanje je potrebno:

  • 1 šalica sode bikarbone
  • 1 šalica octa
  • vruća voda

Sodu bikarbonu uspemo u odvod i prelijemo octom. Kada pjenjenje prestane, sve zalijemo vrućom vodom. Kod jačih začepljenja postupak ponovimo. Osim toga, pripravak možemo koristiti i preventivno, jednom mjesečno. Tako će odvodi ostati prohodni i bez neugodnih mirisa.

Naslovna foto: Shuttertsock

Prethodni članakJesenske gljive: 4 vrste koje vrijedi poznavati i pravila berbe koja morate znati
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje