U Hrvatskoj se tov pataka uglavnom provodi na obiteljskim gospodarstvima u jedan do dva turnusa godišnje uz korištenje vrlo različitih oblika i vrsta krmnih smjesa. Hrvatska nema niti jednu izvornu pasminu pataka.
Za proizvodnju mesa pataka na obiteljskim gospodarstvima preporučuje se nabava hibridnih pataka (Cherry Valley). One u razdoblju od 49 dana u intenzivnom tovu dostignu masu od 3,4 do 3,7 kg uz konverziju hrane 2,4 – 2,6 kg. Patke se mogu uzgajati na mnogo načina i najčešće govorimo o ekstenzivnom i intenzivnom (zatvorenom) držanju. Bez obzira na način držanja, patke moraju prvih tri do četiri tjedana biti uzgajane u toplim uvjetima u zatvorenom prostoru. Zatim se premještaju na otvoreno ili nekamo drugdje.
Korisno je znati!
Jednodnevne je patke potrebno smjestiti u prethodno pripremljen i dezinficiran objekt. Na betonski je pod potrebno staviti prostirku od hoblovine ili slame koja ne smije biti pljesniva i gnjila, debljine oko 10 cm. Po 1m2 podne površine moguće je naseliti do 20 pataka. Prostor u kojem borave patke treba biti zagrijan na temperaturu od minimalno 32 °C. Vodu je potrebno u objekt staviti nekoliko sati prije dolaska pataka kako bi se zagrijala.
Nakon 3 tjedna potrebno je povećati prostor za držanje pataka tako da na 1 m2 bude do 10 pataka. Nakon tople faze uzgoja pačiće možemo nastaviti uzgajati u istom prostoru ili ih preseliti u druge objekte odnosno pustiti da se koriste ispustom. U slučaju ekstenzivnog uzgoja na otvorenom potrebno je osigurati 10 – 15 m2 zelenog ispusta po jednoj odrasloj patki, odnosno 3-5 m2 po tovnom pačiću do dobi od 7 – 9 tjedana.
Kako su patke vodene ptice, odnosno vole se igrati s vodom u pojilicama i za vrijeme hranjenja često uzimaju vodu, to dovodi do rasipanja iste i stvaranja velikih mokrih površina u peradnjaku. Da bi spriječili nastajanje blata i nehigijenskih uvjeta treba redovito (često i dva puta dnevno) mijenjati stelju oko pojilica. To je neophodan uvjet za siguran uzgoj i brz rast pataka. Rješenje za ovo je uzgoj pataka na rešetkastom podu. On može biti u jednom dijelu objekta (gdje se nalaze pojilice) ili u cijelom objektu.
Meso pataka je delikatesna namirnica
Meso pataka delikatesna je namirnica, izrazite crvene boje. Kao i ostale vrste mesa, dobar je izvor hranjivih tvari: visokokvalitetnih bjelančevina s odgovarajućim udjelom esencijalnih aminokiselina, oko 21 % (u prsnom mišiću) te oko 1,30 % masti. Meso patke sadrži značajne količine minerala od kojih su najzastupljeniji selen, željezo i bakar. Pačje meso odličan je izvor vitamina B skupine. On, između ostalog, sudjeluje u raznim metaboličkim procesima i pomažu u održavanju integriteta živčanog sustava. Kemijski sastav mesa pataka ovisi o mnogim čimbenicima kao što su dob i spol jedinke, hranidba i stupanj utovljenosti, hibrid, način uzgoja (npr. ekstenzivna proizvodnja) te anatomsko područje koje se promatra.
Patke su vrlo brzo rastuća perad što znači da u intenzivnim uvjetima zahtijevaju kvalitetnu koncentriranu hranu. No, vrlo dobro se snalaze i s zelenom ispašom uz dodatak žitarica nakon tople faze uzgoja, ali uz mnogo sporiji rast odnosno dulji tov. Međutim, uz mnogo sporiji rast, odnosno dulji tov postižu bolju zamašćenost trupova. Time se postiže i bolji okus i senzorsku kvalitetu mesa. U intenzivnom uzgoju i tovu najbolje su se pokazale peletirane krmne smjese starter s 22 % i finišer s 18 % sirovih bjelančevina. Nakon tople faze uzgoja u trajanju od minimalno tri tjedna (ovisno o godišnjem dobu), patke mogu boraviti na zatravnjenim površinama. Tamo se hrane isključivo pašom te im se po volji mogu dati cijele žitarice sljedećih 2 – 3 mjeseca.
Glede klanja utovljenih pataka treba napomenuti da se to klanje mora obaviti u točno određenoj dobi (prvi rok je u dobi od 7 – 10 tjedana, a ostali u razmaku od 45 – 50 dana nakon toga) zbog teškoća u šurenju koje se javlja ako su patke počele sa sezonskim mitarenjem perja.
Izvor: Gospodarski kalendar
