Trčci (obitelj Carabidae) velika su i raznolika skupina kornjaša koji se obično nalaze na tlu i poznati su po svojim korisnim ulogama u ekosustavima. Jako variraju u veličini i boji, često prikazuju tamna, metalna ili sjajna tijela. Evo nekoliko zanimljivih činjenica o njima.

Kornjaše nalazimo diljem svijeta, s više od 40 000 vrsta. Obično žive ispod kamenja, balvana, lišća ili u tlu, gdje su dobro kamuflirani i zaštićeni. Većina kornjaša ima izduženo tijelo s otvrdnutim pokrovima krila (elytron). Mnogi imaju grebenaste ili užlijebljene elytrone i jake mandibule prikladne za njihovu prehranu. Obično su crne, smeđe ili metalne boje, iako neke vrste imaju žive boje koje se prelijevaju. Hrane se drugim kukcima, gusjenicama i drugim malim beskralješnjacima. Oni su važni prirodni kontrolori štetočina u vrtovima i usjevima, loveći štetočine poput lisnih uši, gusjenica i puževa.

Neke se vrste također hrane sjemenkama, pomažući u kontroli populacije korova. Većina podzemnih kornjaša je noćna, aktivno lovi hranu noću. Danju se skrivaju u tamnim, vlažnim područjima kako bi izbjegli grabežljivce. Kornjaši prolaze kroz potpunu metamorfozu, sa stadijima jajašca, ličinke, kukuljice i odrasle jedinke. Ženke polažu jaja u tlo gdje se ličinke razvijaju u predatorske, crvolike oblike prije sazrijevanja. Hraneći se štetočinama i sjemenkama korova, kornjaši, pa tako i trčci, igraju vitalnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže. Također su važan izvor hrane za ptice, sisavce i druge insekte.

Prirodna kontrola štetočina

Trčci su proždrljivi grabežljivci mnogih uobičajenih vrtnih i poljoprivrednih nametnika, uključujući gusjenice, lisne uši, puževe i druge štetne beskralješnjake. Oni pomažu u prirodnom smanjenju populacije ovih štetnika, smanjujući potrebu za kemijskim pesticidima. Neke vrste specijalizirale su se za lov na određene vrste štetočina, kao što su razni crvi koji su uobičajena prijetnja usjevima. Suzbijanjem ovih štetočina, trčci pomažu poboljšati zdravlje biljaka i prinos.

Kontrola korova i sjemena

Mnogi se kornjaši hrane sjemenkama korova, osobito onima koje padnu na tlo, čime se prirodno ograničava rast invazivnih biljaka i korova. Konzumacijom sjemena korova smanjuju natjecanje za hranjive tvari, vodu i svjetlo, što pogoduje poželjnim biljkama u prirodnom i kultiviranom okruženju.

Zdravlje tla i ravnoteža ekosustava

Trčci pridonose zdravlju tla razgradnjom organske tvari i prozračivanjem tla dok se kreću i love. Igraju ključnu ulogu u hranidbenoj mreži, osiguravajući izvor hrane za druge grabežljivce poput ptica, gmazova i malih sisavaca. To održava ekosustave uravnoteženima i bioraznolikima.

Carabus auratus s plijenom    
Foto: en.wikipedia.org

Njihova sposobnost kontrole štetočina smanjuje potrebu za pesticidima, smanjujući troškove za poljoprivrednike i smanjujući ekološki utjecaj poljoprivrede. Smanjena upotreba pesticida također pogoduje oprašivačima i drugim korisnim kukcima, što dovodi do zdravijih ekosustava u cjelini.

Bioindikatori zdravlja okoliša

Trčci su osjetljivi na promjene u okolišu što ih čini korisnim bioindikatorima za znanstvenike. Promjene u njihovoj populaciji ili ponašanju mogu ukazivati na promjene u kvaliteti staništa, razinama onečišćenja ili klimatskim uvjetima. Trčci i drugi kornjaši nude brojne prednosti za okoliš i poljoprivredu, od prirodnog suzbijanja štetočina i korova do poboljšanja zdravlja tla i smanjenja ovisnosti o kemikalijama. Podržavanjem populacije ovih kukaca možemo poticati zdravije ekosustave i promicati održivu poljoprivredu.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakRadionice za potencijalne korisnike potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda
Sljedeći članakUkidanje zone ograničenja uspostavljene zbog izbijanja visokopatogene influence ptica
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362