width=TIJESTO
• 1kg brašna
• 200 ml mlijeka
• 200 ml vode
• 100 ml ulja
• malo kvasca NADJEV
• 50 dag špinata
• 25 dag sira ricota ili neki manje masni sir
• 2 jaja
• 1 čaša kukuruznog griza
• malo soli
• komadić maslaca
• 6 tvrdo kuhana jaja

Kvasac pomiješajte s vodom i toplim mlijekom, te ga zamijesite s brašnom kad se kvasac digne. Razmjesiti i podijeliti tijesto na 10 loptica veličine malo većeg jajeta i 2 malo veće loptice. Okrugli lim namažite masalcem, te u njega razvaljajte veće lopticu, ali da rubovi tijesta padaju preko lima. Zatim razvaljajte 5 korica što tanje; veličine samo dna lima. Poredajte ih mažući pritom svaku s malo maslaca jednu na drugu. Za nadjev, na malo maslaca propržite špinat, pa dodajte sir i 2 razmućena jaja, i jednu čašu kukuruznog griza. Nadjev istresite na naredane korice. 6 kuhanih jaja utisnite u nadjev. Složite preko preostalih 5 razvaljanih korica. Na kraju prebaciti rub donjeg dijela tijesta. Od druge veće loptice napravite pletenicu. Stavite je okolo i namažite jajetom da dobije sjaj. Tijesto izbodite vilicom i pecite na 200 ºC, 10-tak minuta. Smanjite temperaturu i pecite još 35 – 40 min na 180 º. Tortu razrežite tek nakon što se ohladi.

Prethodni članakEU i poljoprivreda – Kasne i loše prijave veliki su problem IPARD natječaja!
Sljedeći članakGusji bataci s crvenim zeljem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.