height=Tijesto
– 30 dag brašna
– 3 jaja
– 2 žlice maslinovog ulja
– sol

Nadjev
– 20 dag svježih vrganja
– 1 ljutika
– 1 češanj češnjaka
– ½ žlicice (svježeg) ružmarina
– ½ žlicice (svježeg) timijana
– papar
– 30 dag ricotta sira
– 1 jaje
– 2 žlice naribanog parmezana

Osim toga
– brašno za radnu površinu
– ½ svežnja nasjeckanog peršina
– 8 dag maslaca
– parmezan

Namirnice za tijesto uspite u zdjelu i izradite tijesto, te ga ostavite 30 minuta da se hladi. Za nadjev narežite vrganje i ljutiku, te usitnite češnjak. Dinstajte na ulju i začinite. Skinite s vatre. Kada se povrće ohladi dodajte ricotta sir, jaje i parmezan. Sve sastojke dobro izmiješajte. Razvaljajte tijesto na brašnu i izrežite krugove od oko 7 cm. Nadjenite ih smjesom od vrganja i formirajte ih u obliku polumjeseca. Zatim ih kuhajte oko 5 minuta u slanoj vodi i zatim procijedite. Za kraj u tavi rastopite maslac, dodajte peršin i tjesteninu s vrganjima. Pospite po želji s parmezanom i poslužite.

Prethodni članakRolade na marokanski način
Sljedeći članakZebrini zalogajčići
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.