Ratarstvo

Posljednjih nekoliko godina u kukuruzu je primijećeno širenje korova nepoznate vrste. Korov u kukuruzu smo pokušali uništiti različitim sredstvima (Laudis, Adengo, Elumis peak), ali...

Planiram proizvoditi hladno prešano ulje iz uljane repice. I zanima me je li ono kao takvo (hladno prešano) dobro za ljudsku upotrebu, i što mi je sve potrebno da bi se moglo staviti na tržište, (dozvola, analiza, etiketa...)? Repičinu pogaču planiram koristiti na vlastitoj farmi za tov junadi. Na što bi se kod tog trebala obratiti pozornost?

Prošle godine smo prvi put uzgajali batat za obiteljske potrebe. Prije batata smo na toj površini uzgajali krumpir, grah, kukuruz i mrkvu. Kod vađenja gomolja u 10. mj. bili smo umjereno zadovoljni veličinom gomolja, ali ne i njihovom kvalitetom. Naime, svi su izbušeni, istunelirani nekim nametnicima pa ih puno otpadne u čišćenju. U jednom gomolju kod vađenja smo našli jednog žičnjaka, ali mislimo da uz njih štetu čine i mali sivo-plavi pužići. Njih smo nalazili i u krumpiru. Čime bismo mogli zaprašiti ili poprskati tlo da gomolji budu zdravi, a da nama ne smeta za zdravlje? Postoje li kakve biljke (mentol čaj, kopriva, hren...) koje bi se mogle saditi između batata, a tjerale bi nametnike iz tla?

Bavim se proizvodnjom ekološke djeteline (lucerne). Aplicirao bih za mjeru 4.1.2. za “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš”. Budući da mi vremenski uvjeti ne dozvoljavaju da zadnju košnju spremim u suho, koristio bih zelenu masu od djeteline (lucerne) kao gnojivo. Zanima me kompletan postupak i tehnološki postupci?

Zanima me koji su optimalni troškovi obrade tla za uzgoj kukuruza, od same jesenske pripreme (oranja) do predsjetvene pripreme (bacanje gnojiva, predsjetvena priprema, sjetva, zaštita, kultiviranje i na kraju berba), te od ukupnih troškova, koji je postotak zadovoljavajući da bi se proizvodnja mogla nazvati isplativom?

Čuo sam za pilirano sjeme nekih kultura, posebno za sjeme šećerne repe. Zašto se ustvari sjeme peletira i što se time postiže?

U članku «Potrebe povrća za vodom» u tablici 1. , navedene su količine za vodom po kulturama. Za rajčicu stoji 25 mm tjedno. Obzirom da sam mali vrtlar, hobist, za vlastite potrebe, a ne stručnjak, molim objašnjenje jedinice «25 mm tjedno». Koliko je to vode po biljci ili kvadratnom metru tla dnevno ili tjedno?

Uzgajam povrće bez upotrebe pesticida. Na koji način mogu sačuvati luk i krumpir nakon vađenja da ne proklijaju? Postoji li ekološki prihvatljiv pripravak za tretiranje tih kultura?

Gdje mogu nabaviti sjeme žute mrkve za prehranu domaćih životinja (svinja), kakvo su imale naše bake. Ovo koje se trenutno reklamira kao žuta mrkva za hranidbu domaćih životinja, nije ni u čem slično onom „starinskom“ koje se sijalo na strništima nakon žetve pšenice i sl. u mjesecu srpnju.

Planiram kalcifikaciju tla obaviti Holcimovim Agrocal-om Terra plus. Mogu li raspodijeliti Agrocal, odmah ga zaorati, pa po tom mjestu posijati ječam i tritikal? Na toj parceli je sada kukuruz. Na drugoj parceli ću orati zimsku brazdu, pa me zanima mogu li ga raspodijeliti isto kad i na prvoj, pa nakon mjesec dana zaorati ili je bolje raspodijeliti i odmah zaorati?

Unazad nekoliko godina na livadi se pojavio mali krug žute trave i sad se sve više proširio na gotovo cijelu livadu. Zanima me što bi to moglo biti i može li se spriječiti?

Posadio sam 50 kg češnjaka u jesen 2012. g. Nabavio sam sorte iz Ljubitovice, Ogulina, Vrbovskog i naše s karlovačkog područja. Češnjak iz Ljuubitovice bio je dosta slab, lišće se sušilo već u svibnju. Vidjeli smo da su ga napale neke crne bube u korijenu. Pobrali smo ga u lipnju i ono što je ostalo zdravo, bilo je fino i kvalitetno. Onaj kontinentalni se drži bolje. Pobrali smo i ogulinski kad su se osušili svi vanjski listovi, osim vrha. Rečeno nam je da je to zrelo. Zanima nas stručno mišljenje o uzgoju na našem području. Sve kontinentalne sorte su u pristojnim granicama, nije sitan i ima u sredini tvrdu stabljiku. Dalmatinski je bio mekan.

Ispod voćaka sijem crvenu djetelinu, koju sam redovito obnavljao i redovito kosim kroz razdoblje od svibnja do studenog. Cijelu površinu pod voćkama redovito prihranjujem mineralnim gnojivom na proljeće, i svake 2-3 godine i odstajalim stajskim gnojem. Koji su razlozi da djetelina koju redovito sadim na proljeće (iza razdoblja mrazeva), uz prethodnu plitku obradu (frezanjem tla uz pomoć motorne freze), u zadnjih godinu dvije, izuzetno slabo nikne, do kraja košnje vrlo je rijetka i slaba, a umjesto djeteline rastu razne vrste trava i korovi?

Prošle godine kad sam vadio krumpir, bio je nagrižen - i u gomoljima i u zemlji nalazili su se nekakvi crvi. Mogu li i ove godine saditi krumpir n istoj površini i o kakvim se crvima radi?

Prošle godine imao sam velikih problema s pjegavosti šećerne repe, pa bih molio da mi date savjet kako suzbiti tu bolest? Pjegavost lista javlja se...

Proizvodim lan, pa me zanima me tko otkupljuje sjeme lana?