Voćarstvo

U jesen sam pobrao krušku tepku, izmuljao je i nažalost ostavio u plastičnim bačvama. Zanima me mogu li sad peći rakiju jer se nakupilo dosta kiseline, tj. smjesa je jako kisela, i postoji li kakav preparat kojim bih to mogao riješiti ili je najbolje da sve bacim?

Voćarima se u sušnim krajevima preporuća prilikom sadnje i uzgoja voćaka dodati hidrogel u tlo. Kakve su njegove osobine i kako se koristi?

Kako proizvesti voćni kom (masulj) od kruške viljamovke i izazvati vrenje radi dobivanja rakije?

Je li cider voćno vino?

Za uzgoj kupina koristim stupove s tri reda jednostruke pocinčane žice. Prva žica je na visini 70 cm, druga 140 cm, a treća 200 cm od tla. Mladice koje su nosioci roda iduće godine, skratio sam poslije berbe pola metra iznad treće žice i privezao. Bočne izboje na tim mladicama odrezao sam jesenas na dužinu cca 80 cm i ostavio da rastu prirodno bez razgranjenja i vezanja uz žicu. Svake godine imam problem kada se te mladice savinu do poda pod teretom plodova, pa ih moram tijekom vegetacije vezanjem stalno podizati. Zanima me – treba li bočna razgranjenja koja sam ostavio, u proljeće skratiti na 3-5 pupova (20-25 cm), kako piše u nekim knjigama, savinuti lijevo, desno do žice i privezati?

Naša pretplatnica Barbara pohvalila se da je u devetom desetljeću života i napisala da ima 20 mladih stabala oraha na čijoj su se kori debla pojavile žuto- zelene nakupine. Ove nakupine se penju od tla prema gore i prelaze na grane. U pismu je priložila malo tih nakupina sastruganih sa stabla. Čitajući njeno pismo poželjela sam da se brojni mnogo mlađi pretplatnici ugledaju na bakicu Barbaru i njeno vrlo jasno postavljeno pitanje i priloženi uzorak.

Šaljem list limuna koji je obolio. Pokušala sam dodavati bor, željezo, kalij, ali ništa ne pomaže. Prvi su listovi otpali i niknuli su novi, ali i oni su oboljeli. Što još mogu poduzeti?

Gdje mogu nabaviti nož za cijepljenje na isječak?

S kojim kemijskim sredstvima mogu zaštititi preko zime voćke od divljači, točnije zečeva?

U „gospodarskom oglasniku“ našeg lista čitam, da se prodaju ratila za rezidbu korijenja voćaka. Zašto i kada se reže korijenje?

Na koji se način može razmnožavati pitomi kesten – sadnjom plodova, sadnjom reznica ili cijepljenjem? Ako cijepljenjem, na koju podlogu?

U Gospodarskom listu br. 6. od ove godine pročitao sam članak o izboru podloga voćnih vrsta. Zanima me nabavka podloga za krušku na sušnijim predjelima za malo kiselu zemlju. Dunja BA- 29 bi bila po napisu idealna. U jednom članku je pisalo da postoje novi klonovi te podloge, a naveli ste da je razvijen otporniji klon na viruse i fitoplazme BA- 29C. Tražeći po web-u nisam naišao na informaciju gdje bi se moglo nabaviti takvu klon-podlogu (ili sadnice s takvom podlogom). Gdje se može nabaviti takva podloga?

Stabla jabuka su u blizini šumarka i svake godine kad krene cvatnja, većina cvjetova posmeđi i smežura se kao da su ofureni od mraza. Kada odvojim suhi i neotvoreni smeđi cvijet, iznutra je sve crno. Neki se cvjetovi čak otvore i razvija se plod na kojem ostanu smeđe latice, međutim, takav plod ubrzo otpadne. Plodova imam jako malo i to od cvjetova koji se kasnije zametnu. Pretpostavljam da bi to moglo biti od jabučnog cvjetara. S kojim preparatima i kada je moguće to izbjeći?

Prošle godine javila mi se pojačana kozičavost trešnje, pa me zanima koje su mjere potrebne da se spriječi ili umanji ova bolest? ODGOVOR Sve preventivne agrotehničke...

Prije dvije godine probno sam posadio tridesetak komada sjemenjaka. Napreduju vrlo dobro, neki su narasli i do 2 metra visine s razgranatim stablom. Kako izgledaju dobro, prošlog proljeća posadio sam još 50 komada, i ove su također vrlo lijepe i bujne. Zanima me treba li te sadnice precijepiti i kada, u kojoj veličini, bi li one došle u rod i kada. Posadio sam pet različitih sorata, ako ih ne precijepim, mogu li imati svojstva stabala od kojih sam uzeo koštice.

Da li je potrebno na kiviki orezati i one izbojke koji se nalaze na već orezanim “debljim” granama?