Rubrike

Najbolja slika hrvatske proizvodnje mlijeka vidi se ako se vozite vlakom. Kad okopni snijeg i krene vegetacija, vozite se vlakom i gledate hrvatska polja, od Koprivnice, od Bjelovara, od Siska, od Karlovca, od Varaždina do Zagreba, koliko će se zazelenjeti zasijanih travnjaka? Kolika li će proizvodnja mlijeka i goveđeg mesa započeti na našim poljima? Očito imamo lošu sjetvenu strukturu. Otuda premala proizvodnja mlijeka.

Bijeli bakalar
Orada s mladim lukom i mladim krumpirom
Nadjevna purica
Šunka u kruhu

Osim uobičajenih uskrsnih radnji poput bojanja jaja ili posvećivanja jela, u našim krajevima postoji još niz običaja kojima se obilježava ovaj najveći kršćanski blagdan.

Dok je još hladno čeznemo za toplinom sunčevih zraka i bujnim zelenilom vegetacije. Čežnju nam može ublažiti stručak nježnih ranunkula s laticama poput oslikane svile.

Organska-tvornička gnojiva već četiri godine nude se i na našem traištu, i u proizvodnji povrća uspješno se koriste. Pakiraju se u vreće od 25 kg, dostupne svakom proizvođaču povrća i ostalim proizvođačima biljne proizvodnje.

Kunići kao biljojedi sve potrebe za hranjivim sastojcima podmiruju iz većine vrsta trava i sijena, zrnevlja žitarica, a u kućanstvima i otpatcima iz povrtnjaka. U intenzivnom uzgoju ti sastojci su usitnjeni, zatim pomiješani u određenom omjeru, ovisno o kategoriji za koju su namijenjeni, te isprešani u takozvane pelete da bi ih kunići mogli uzimati.

Razvojem modernog voćarstva, kruška u svjetskoj proizvodnji dolazi na drugo mjesto, odmah poslije jabuke, a u suvremenoj svjetskoj trgovini zauzima četvrto mjesto, i to poslije jabuke, banana i agruma. Spada u red najrentabilnijih voćnih vrsta, jer su njezini plodovi fino svjeće voće, koje ima dugu sezonu potrošnje od lipnja pa do kraja svibnja, približno kao jabuka.

Kako oblikovati vrt, što saditi i sijati, odlučit će svako osobno. Korisni vrt bit će posijan i zasađen prema ukusu i željama obitelji koja će koristiti plodove iz svog vrta. Moguće je načiniti složeni vrt, da dio bude ukrasni, a dio korisni.

Cilj je intenzivnog uzgoja voćnih vrsta, trešnje i višnje, prinos lijepih i kvalitetnih plodova. Za normalan rast i razvitak traže sve mikro i makroelemente, poput ostalih višegodišnjih kultura, koje korijenjem uzimaju iz otopine tla. Važno je da su hranjiva pristupačna u svim razdobljima razvoja, što je slučaj u prozračnim i umjereno vlažnim tlima, dok ostala tla agromelioracijskim mjerama treba popraviti.

Uljana repica (Brasica napus. var. delitera) je specifična ozima kultura, postoji i jara ali se rijetko uzgaja, zbog nižih priroda, a s obzirom na to da je zeljanica, vrlo je teško pogoditi prave rokove sjetve i gnojidbu.

Janjenje ovaca najvažniji je dio ovčarske proizvodnje. Iako se ovce razmjerno lako janje, gubici mogu biti i do 20 posto. Nastaju pri janjenju mladih ovaca i onih koje nose dva i više plodova.

Vrtovi su prekriveni slojem snijega. Zakašnjela zimska hladnoća pomoći će da snježni pokrivač dulje potraje. Još ćemo neko vrijeme pričekati s radovima u vrtu. A što je s biljkama u kući?

Kraj zime prije samog početka vegetacije (potkraj veljače i početkom ožujka) vrlo je važno razdoblje za suzbijanje nekih bolesti na voćkama i vinovoj lozi, pa mjere zaštite i suzbijanja tih bolesti u ovom razdoblju treba shvatiti ozbiljno i obvezno ih provesti dok je još vrijeme za to.

Bor, smreka i jela od davnina su poznati u narodu po svojoj ljekovitosti. Od njihovih su se iglica i smole pripravljali vitaminski napitci, sirupi i masti. Ta se tradicija očuvala sve do naših dana.

Prinos šećerne repe u posljednjem desetogodišnjem razdoblju iznosi tek 37,5 t/ha uz digestiju od 14,26 posto. Ovakvim rezultatom potpuno smo nezadovoljni, jer zemlje razvijene poljoprivrede (pr. Francuska) ostvaruju prinos od gotovo 70 t/ha korijena i digestiju od gotovo 18 posto. Na ovaj način ove zemlje proizvode više od 10 t/ha čistog šećera, što je za više od dva put veća proizvodnja nego u našoj zemlji.

Razvojem suvremenih potpunih obroka, kojima se zadovoljavaju sve potrebe za hranjivim sastojcima, postalo je moguće odgojiti perad do zrelosti u zatvorenu prostoru bez pristupa pašnjaku ili davanja svježe zelene hrane.