Rubrike

S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Arheološka istraživanja su pokazala da su poljoprivredne površine ljudi počeli koristiti još u 6 st. pr. Kr., na područjima starog Egipta, Mezopotamije i Perzije. Također su kanali koji su se koristili za natapanje nađeni na područjima Perua, sjevera Indije i Pakistana, te Kine. 2000 godine 2 788 000 km2 poljoprivredne površine je bilo opremljeno nekim tipom sustava za natapanje, od toga 68% u Aziji, 17% u obje Amerike, 9% u Europi i 1% u Australiji i Oceaniji. Najgušće natapana područja svijeta su područja Sjeverne Indije i Pakistana uz rijeke Ganges i Ind, Kine uz rijeke Yang Tze, te područja uz Nil u Egiptu i Sudanu, te uz rijeku Mississippi u SAD-u.

PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE 103 “ULAGANJA U PRERADU I TRŽENJE POLJOPRIVREDNIH I RIBLJIH PROIZVODA U SVRHU RESTRUKTURIRANJA TIH AKTIVNOSTI I DOSTIZANJA STANDARDA ZAJEDNICE” UNUTAR IPARD PROGRAMA

HBOR POTIČE NOVA ULAGANJA KROZ NOVE NAČINE KREDITIRANJA

Kupine i maline se uspješno uzgajaju u mnogim okućnicama gotovo bez primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, premda ih kao i jagode napada veći broj biljnih bolesti i nametnika životinjskog podrijetla. Pri plantažnom uzgoju kupina i malina gotovo cjelokupni trud proizvođača može uništiti skupina gljivičnih bolesti koje uzrokuju patološko sušenje izdanaka, te nekoliko vrsta hrđa.

Izbor krastavca ovisi o namjeni i načinu uzgoja. Prema namjeni, kultivari se dijele na salatne, za upotrebu u svježem stanju i kuhana jela te na kultivare za konzerviranje, koji se prerađuju na razne načine. Krastavci se najčešće konzerviraju mariniranjem cijeli ili rezani te u miješanim salatama. U domaćinstvima i industriji je uobičajeno konzerviranje mliječnokiselom fermentacijom najviše za upotrebu još u sezoni, ali je moguće i spremanje za zimu.

Premda je na jabuci opisano više od osamdesetak vrsta različitih uzročnika bolesti, ekonomski najštetnija i u svjetskim razmjerima najpoznatija je krastavost jabuke koja napada i kruške. Uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) je najčešća gljivična bolest koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške.

Prije cvatnje vinove loze i neposredno nakon nje pogodni su uvjeti za razvoj plamenjače i pepelnice. Ukoliko zaštitimo nasad u ovom kritičnom razdoblju (u borbi protiv bolesti), možemo se nadati zdravom grožđu i obilnoj berbi u jesen. Zdravo grožđe je sigurno najvažniji čimbenik koji utječe na kvalitetu vina. Stoga se bolestima ne smije dati prilika da umanje Vaš trud i da smanje vrijednost Vašeg proizvoda.

O IPARD programu, koji se od početka 2010. godine provodi u Republici Hrvatskoj, vjerojatno mnogi hrvatski poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja već su mogli ponešto saznati, jer predstavlja nastavak prošlog pretpristupnog programa SAPARD čija je primjena završila krajem 2009. godine. IPARD program je dobio pozitivno mišljenje 19. prosinca 2007. godine na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu te je 25. veljače 2008. godine EK usvojila IPARD program za Republiku Hrvatsku. Prvi natječaj za mjere 101 i 103 IPARD programa raspisan je u siječnju 2010. godine, a do sada je raspisano ukupno 13 natječaja, od čega 7 za mjere 101 i 103 te po 3 za mjere 301 i 302. U trenutku objave ovog priloga u tijeku je i novi, 8. natječaj za mjere 101 i 103.

PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE 101 “ULAGANJA U POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA U SVRHU RESTRUKTURIRANJA I DOSTIZANJA STANDARDA ZAJEDNICE” UNUTAR IPARD PROGRAMA

Posljednjih nekoliko godina raste interes za sjetvu sudanske trave (Sorghum sudanense) i krmnog sirka (Sorghum bicolor) kao krmnih kultura koje daju visok prinos, a ujedno bolje podnose sušu u odnosu na ostale krmne kulture.

Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.

U „Narodnim novinama“ broj 51/12 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu. Sam Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 25/12.

Uspješan uzgoj jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, 3 bakterioze i više od 25 vrsta virusa i fitoplazmi. Učinkovite mjere usmjerene kemijske zaštite možemo provoditi samo protiv nekih kategorija gljivičnih bolesti lista i ploda jagode, dok je većina bolesti korijena gotovo neizlječiva.

Pojam "siliranje" označava skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji fermentiraju biljne ugljikohidrate u organske kiseline čime povećavaju kiselost biljne mase koja se tako konzervira u obliku silaže. Gotovo se svi usjevi mogu silirati, a najčešće se siliraju trave, mahunarke, djetelinsko-travne smjese i cijele biljke žitarica, osobito cijela biljka kukuruza. Usjevi koji su pogodni za siliranje sadrže puno šećera, a malo proteina, pa je po pogodnosti za siliranje na prvom mjestu cijela biljka kukuruza, zatim trave, mahunarke, a gomoljače i kupusnjače su najmanje pogodne za siliranje. Preporučljivo je usjeve manje pogodne za siliranje provenuti prije siliranja, silirati ih zajedno s visokoenergetskim krmivima (kukuruz, melasa) i/ili tretirati aditivima prilikom siliranja. Korištenje aditiva u obliku mliječno-kiselinskih inokulanat

Današnji konvencionalni način uzgoja maslina i proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja zasniva se na tri temeljna pravca: ● ishrana maslina mineralnim gnojivima, ● uništavanje korova otrovima, ● uništavanje štetnika na maslinama tretiranjem kemijskim preparatima – otrovima.