Tijesto:

✦5 jaja

✦16 dag šećera

✦10 žlica ulja

✦16 dag oštrog brašna

✦½ praška za pecivo

✦2 – 3 žlice kakaa

Priprema: Jaja miksati sa šećerom i uljem dok ne postanu pjenasta, zatim u njih kuha­čom umiješati brašno pomiješano s praškom za pecivo i kakaom. Izliti u lim veličine 30 x 36 cm i peći 10 minuta na 200 °C. Ohlađeni biskvit rezati okomito na dvije polovice, te po želji poškropiti s mlijekom ili rumom

Žele:

✦35 dag džema od višanja ili šumskog voća (1 teglica)

✦2 dcl vode

✦1 i ½ žlica gustina

Priprema: Džem pomiješati s 1 dcl vode i staviti da zakuha, a ostatak vode pomiješati s gustinom i ukuhati u džem. Malo ohladiti, pa staviti na ohlađen biskvit.

Krema:

✦2 pudinga od čokolade

✦1 žlica gustina

✦10 žlica šećera

✦7 dcl mlijeka

✦12 dag čokolade za kuhanje

✦1 dcl vrhnja za šlag

Priprema: Puding, gustin i šećer razmutiti u malo mlijeka, te ukuhati u ostatak mlijeka u gustu smjesu. U većoj posudi nasjeckati čokoladu, te po njoj izliti kuhanu kremu. Mi­ješati dok se čokolada ne otopi. Na kremu staviti plastičnu foliju kako se ne bi napravila korica i staviti na hlađenje. U hladnu kremu umiješati špatulom čvrsto tučeno vrhnje za šlag. Na ohlađeni žele namazati pola kreme, prekriti drugim dijelom biskvita, te ponoviti postupak sa želeom i kremom.

Glazura:

✦10 dag čokolade za kuhanje

✦5 dag maslaca

✦2 žlice šećera

✦5 žlica vode

Priprema: Ukrasiti gla­zurom čije sastojke treba otopiti na pari.

Recept iz knjige Premium kolači, deserti i slastice

Prethodni članakRoboti inspirirani kukcima
Sljedeći članakKolačić iznenađenja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.