Kestenova ledena bomba

46
Kestenova ledena bomba

Sastojci:
1 velika konzerva ananasa
10 dag piškota
40 dag zaslađenog kesten pirea
1 žlica šećera u prahu
1 dl svježe iscijeđenog soka od naranče
1 žlica ruma (po želji)
Priprema:
Ocijedite 12 ploški ananasa (oko 35 dag). Sve kekse poslažite na pladanj i natopite sirupom od ananasa pomiješanim sa sokom od naranče i rumom. Od slatkog vrhnja istucite čvrsti šlag, a potkraj dodajte šećer u prahu. Kalup u obliku polukugle zapremnine 1,4 l, obložite ploškama ananasa, a na dno stavite dvije ploške jednu na drugu. Stavite sloj tučenog slatkog vrhnja, pazeći da ispunite sve praznine između ploški. Naizmjenice slažite slojeve piškota, kesten pirea i tučenog slatkog vrhnja dok ne ispunite kalup gotovo do vrha. Završite slojem ananasa i slojem slatkog vrhnja. Stavite u zamrzivač na najmanje 5 sati. Jedan sat prije serviranja izvadite kolač iz kalupa, oštricom noža prođite duž unutrašnjih stijenki kalupa, na trenutak uronite kalup u vruću vodu. Obrišite ga, preokrenite na tanjur i ostavite na sobnoj temperaturi do serviranja.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMjera 103 IPARD programa
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.