Tijesto:
– 50 dag brašna
– 2 jaja
– 18 dag margarina
– 2 žlice šećera
– 1 prašak za pecivo
– malo mlijekab

Nadjev:
– 1,5 kg kiselkastih jabuka
– cimet

Bijela glazura:
– 3 bjelanjka
– 20 žlica šećera
– voda

Priprema tijesta: U brašnu pomiješanom s praškom za pecivo razmrviti margarin, dodati šećer i jaja, te s malo mlijeka izraditi prhko tijesto. Razvaljati i staviti u namašten i pobrašnjen lim, na njega staviti nadjev i peći oko 30 min na 180-200 °C.

Priprema nadjeva: Jabuke oguliti, naribati, posipati cimetom i pirjati na laganoj vatri stalno miješajući oko 5 min.

Priprema bijele glazure: Ulupati čvrst snijeg od bjelanjaka. U malo vode (toliko da pokrije šećer) skuhati šećer da se otopi i zatim vruće polako ulijevati u gotov snijeg stalno miksajući. Pečeni kolač premazati snijegom i nakratko vratiti u pećnicu (oko 50 °C) da lagano požuti. Ukrasiti po želji.

Recept iz knjige Moji najbolji kolači

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIzvrsna kombinacija
Sljedeći članakPereci od heljde i maslaca
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.