Meso:
– 6 većih pilećih karabataka
– 4 velike žlice ajvara

Nadjev:
– 1 velika žlica ulja
– 1 glavica luka
– 4 mlada luka
– 2 češnja češnjaka
– 10-tak bijelih gljiva
– 1 kriška starog kruha
– 1/2 šake nasjeckanih oraha
– 1 velika žlica peršina
– 50 ml mlijeka
– sol, papar, crvena paprika
– 180g mljevenog mesa

Premaz:
– 1 velika žlica maslaca
– naribana limunova korica
– 1 velika žlica majčine dušice (timijana)

Otkoštene pileće karabatke raširite što je moguće više, i istucite ih batom za meso. Prenesite na pripremljenu podlogu od nekoliko listova plastične folije tako da strana s kožicom ostane okrenuta prema dolje. Komadi mesa trebaju biti malo preklopljeni, pa ih još malo istucite batom da se priljepe jedni za druge. Zatim na meso nanesite ajvar.
Za nadjev: luk, mladi luk i bijeli luk nasjeckajte, stavite u tavu uz žlicu ulja i dinstajte pet minuta. Dodajte i narezane gljive, te dinstajte još par minuta. Maknite s vatre i premjestite u zdjelu da se malo ohladi. Zatim dodajte natrganu krišku kruha, grubo nascjeckane orahe, peršin, sol, papar i crvenu papriku, te na kraju nadjev sjedinite mlakim mlijekom, te sve zgnječite rukom i smjesu nanesite po mesu. Faširano meso malo posolite, oblikujte u kobasicu i položite po nadjevu, uz rub pilećeg mesa. Pomoću plastične folije zavijte u što je moguće čvršću roladu, te je ostavite u hladnjaku 2-3 sata.
Maslac sobne temperature promiješajte s naribanom koricom limuna i listićima majčine dušice. Roladu izvadite iz plastične folije, povežite kuhinjskom špagom, te na nju ravnomjerno nanesite premaz, položite je u dublju tavu i pecite 30 minuta na 200ºC. Temperaturu smanjite na 170ºC, i pecite dodatnih 45 minuta uz povremeno zalijevanje sokovima od pečenja. Poslužite uz povrće, salatu ili drugi prilog.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGrčki kruh
Sljedeći članakKolač od jabuka
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.