Tijesto:
– 6 jaja
– 9 žlica šećera
– 6 žlica brašna
– 9 žlica mljevenih oraha
– prašak za pecivo

Krema:
– 7 dl mlijeka
– 1 puding od vanilije
– 2 – 3 žlice brašna
– 20 dag šećera
– 25 dag margarina
– „Kraš“ bananice

Čokoladna glazura :
10 dag čokolade za kuhanje
– pola šalice ulja

Priprema tijesta: Bjelanjke istući sa šećerom. Dodavati jedan po jedan žumanjak, te brašno, mljevene orahe i malo praška za pecivo. Ispeći biskvit i ohlađen uzdužno prerezati.

Priprema kreme: Skuhati puding i brašno u mlijeku. U ohlađen dodati margarin pjenasto izrađen sa šećerom.

Priprema glazure: Čokoladu i ulje rastopiti na pari.

Postupak: Polovicu pečenog biskvita premazati polovicom kreme i na nju složiti „Kraševe“ bananice. Premazati preostalom kremom i pokriti drugom polovicom biskvita. Cijeli kolač premazati čokoladnom glazurom.

 

Recept iz knjige Moji najbolji kolači

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMarijanina medena pita
Sljedeći članakBeze torta s jagodama
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.