Sastojci:

✦1 kocka svježeg kvasca

✦2 -2,5 dcl mlijeka

✦2 žličice šećera

✦30 dag kukuruznog brašna

✦3 dcl vode

✦3 žličice soli

✦50 dag glatkog brašna

✦1 i ½ dcl ulja

Priprema: U toplom mlijeku otopiti izmrv­ljeni kvasac sa šećerom i pustiti 10 minu­ta da se digne. Kukuruzno brašno preliti s kipućom vodom da omekša. Kad se malo ohladi, dodati sve ostale sastojke i kvas, pa umijesiti tijesto. Po potrebi dodati još mlijeka, ali tijesto ne smije biti ljepljivo. Prekriti ga prozirnom folijom i ostaviti da se udvostruči. Podijeliti na 8 dijelova i svaki razvaljati u krug. Svaki krug podijeliti na 8 trokuta. Na svaki trokut staviti nadjev po želji ili ostaviti prazno. Slagati na lim oblo­žen papirom za pečenje i pustiti da se dižu još 15 minuta.

Premaz:

✦1 jaje

✦sezam po želji

Priprema: Umutiti jaje i njime premazati roščiće. Posipati s malo soli ili sezamom. Peći na 190 °C oko 15 – 20 minuta, dok ne dobiju lijepu zlatnu boju.

Recept iz knjige Kolači – čarolija užitaka 2

Prethodni članakPripremite se na vrijeme za berbu i preradu grožđa!
Sljedeći članak183. seminar Europskog udruženja agrarnih ekonomista u Zagrebu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.