Beze kore koje se tope u ustima, nježna krema s aromom vanilije i svježe voće koje donosi dašak svježine – male Pavlove tortice oduševit će svakoga tko ih proba. Ovaj profinjeni, a jednostavan desert idealan je za svečane prigode, ali i za uživanje u toplim danima uz lagane, voćne slastice.

Recept dolazi iz kuharice Moji voćni kolači, gdje je među brojnim inspirativnim idejama za slastice s voćem posebno istaknut zbog svoje elegancije i klasične privlačnosti. Uz jasne upute i provjerene omjere, uspjeh vam je zagarantiran.

U nastavku donosimo cijeli recept, od pripreme beze košarica do završne dekoracije voćem.

Beze (za oko 18 tortica):

✦6 bjelanjaka

✦300 g šećera

✦1 žlica škrobnog brašna (gustina)

✦1 žlica limunovog soka

Priprema:

Od bjelanjaka izmiksati gust i sjajan snijeg uz postupno dodavanje šećera. Miksati oko 15 minu­ta dok se svi kristali šećera ne otope. Smanjiti mikser na najmanju brzinu pa dodati škrobno brašno i limu­nov sok.

Staviti smjesu u slastičarsku vrećicu s okru­glim nastavkom i istiskivati kuglice promjera 6 – 7 cm. Na sredini žličicom napraviti mala udubljenja, a po stranicama napraviti rezove, povlačeći nožem od dna prema vrhu tortice. Moguće je istiskivati i krugove sa zvjezdastim nastavkom, po želji. Staviti u zagrijanu pećnicu na 100 °C i sušiti 1,5 do 2 sata, a zatim ugasiti pećnicu i ostaviti da se beze tortice ohlade u pećnici.

Krema:

✦600 ml mlijeka

✦6 žumanjaka

✦80 g šećera

✦1 burbon vanilin šećer

✦2 pudinga od vanilije

✦250 ml vrhnja za šlag

I još:

✦voće po želji (maline, borovnice, kivi)

Priprema:

U malo mlijeka razmutiti žumanjke, šećere i puding. Ostatak mlijeka zakuhati, dodati razmućenu smjesu i kuhati miješajući dok se ne zgusne. Pokriti prozirnom folijom i ohladiti na sobnoj temperaturi.

Posebno umutiti vrhnje u šlag. Ohlađenu kremu izra­diti mikserom, dodati šlag i špatulom sjediniti. Pomo­ću slastičarske vrećice stavljati kremu na beze tortice. Ukrasiti voćem po želji. Dobro ohladiti i poslužiti.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakKako očuvati hrvatske šume i zaštititi interese šumarskog sektora u skladu s EU strategijom do 2030. godine?
Sljedeći članakInovacije i budućnost agronomije: kako znanje mijenja poljoprivredu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.