width=Podloga:
20 dag keksa sa bademima ili nekog drugog
12,5 dag maslaca

Krema:
5 dcl vrhnja za šlag
25 dag Philadelphia sira ili mascarpone sira
1 mljevena želatina
3 žlice šećera
1 vanilin šećer
korica pola limuna

Za ukras:
15 dag malina
1 crveni preljev za torte

Priprema podloge: Kekse samljeti i pomiješati s otopljenim maslacem i rasporediti u šalice, čaše ili metalne obruče. Staviti u hladnjak na pola sata.

Priprema kreme: šlag čvrsto umutiti pa mu dodati izrađen sir i sjediniti. Želatinu pomiješati s vodom prema uputi na vrećici, ostaviti da nabubri te otopiti na laganoj vatri i dodati smjesi sira i šlaga. Dodati šećer, vanilin šećer, koricu od limuna i sve pjenjačom izmiješati. Kremu rasporediti po podlozi i vratiti u hladnjak na pola sata.

Dekoriranje: Maline oprati, osušiti i poslagati po kremi. Preljev za torte pripremiti po uputi na vrećici i preliti preko malina. Dobro ohladiti nekoliko sati u hladnjaku. Tortice pomoću uske čaše od ispod, pažljivo gurati van iz metalnog obruča.

Recept iz knjige „Premium kolači – deserti i slastice“

Prethodni članakDukatos keksi
Sljedeći članak50 milijuna kuna za obnovu zemljišta i proizvodnog potencijala zbog šteta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.