– 25 dag meda
– 15 dag šećera
– 5 dag maslaca
– 1 jaje
– malo soli
– po 5 dag ušećerenih narančnih i limunovih korica
– pola žličice samljevenog cimeta
– 500 dag brašna
– 1 prašak za pecivo
– žele od ribiza
– 10 dag gorke čokolade

Namažite maslacem lim za pečenje. Zagrijte med, šećer i maslac, miješajte ih na vatri, da dobijete rastopljenu glatku smjesu. Maknite sa štednjaka i miješajte dalje dok se napola ohladi. Sitno nasjeckajte ušećerene korice. U smjesu od meda dodajte korice i cimet zatim istučeno jaje sa solju, pa u nju prosijte brašno i prašak za pecivo. Zamijesite tijesto i razvaljajte ga na pobrašnjenoj radnoj površini da bude debelo 1 cm. Zagrijte pećnicu na 220°. Iz tijesta izrežite srca, polegnite ih na limove i pecite 15 minuta. Još topla namažite na donjoj strani želeom od ribiza pa ih slijepite dva i dva. Otopite na pari čokoladu, pa u nju zamačite srca do polovice.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZapečeni makaroni
Sljedeći članakPrhko dizano tijesto s brusnicama
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.