Tijesto:

6 jaja, 3 žlice šećera, 1 dcl ulja, 6 žlica oštrog brašna, 10 žlica Nesquika, 1 prašak za pecivo

Bijela krema:

30 dag kiselog vrhnja (20 ili 25 % mlij. masti), 2 žlice šećera, 3 vanilin šećera

Smeđa krema:

30 dag kiselog vrhnja (20 ili 25 % mlij. masti), 10 žlica Nesquika, 1 žlica ulja

Priprema tijesta:

Žumanjke i šećer pjenasto miksati. Dodati ulje, te brašno pomiješano s Nesquikom i praškom za pecivo. Od bjelanjaka napraviti snijeg, te ručno umiješati u smjesu. Smjesu podijeliti na dva dijela i peći u kalupu 20 x 30 cm obloženom papirom za pečenje, pri temperaturi od 200 °C, oko 10 minuta. Provjeriti čačkalicom kad je pečeno. Ako čačkalica nakon što se ubode u sredinu biskvita izađe čista i suha, biskvit je pečen.

Priprema bijele kreme:

Sve sastojke polako promiješati žlicom i namazati na jedan biskvit, te prekriti drugim.

Priprema smeđe kreme:

Sve sastojke polako žlicom promiješati i staviti na drugi biskvit. Ostaviti u hladnjaku da se ohladi.

Recept iz knjige „Premium kolači – deserti i slastice“

Prethodni članakSlatki cvjetići
Sljedeći članakCroVin – Drugi središnji stručni skup vinogradara i vinara hrvatske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.