width=

  •  10 bjelanjaka 
  • 25 dag šećera u prahu 
  • sok od 1/2 limuna 
  • 10 žumanjaka 
  • 10 dag šećera 
  • 6 žlica oštrog brašna 
  • 1/2 l mlijeka 
  • 25 dag maslaca 
  • 5 dag šećera u prahu 
  • 10 dag mljevenih oraha 
  • 1/2 l biljnog šlaga 
  • 10 dag mljevenih oraha za ukrašavanje

Beze podloga:

Istucite 10 bjelanjaka u čvrsti snijeg, dodajte 25 dag mljevenog šećera i sok od pola limuna. Smjesu izlijte u posudu za pečenje na zamašćeni papir. Stavite peći u zagrijanu pećnicu na 150 ºC i pecite oko 1 sat. To je beze smjesa koja se zapravo treba više sušiti.

Za kremu:

Umiješajte 10 žumanjaka s 10 dag šećera i 6 žlica oštrog brašna. Kuhajte u 1/2 l mlijeka. U ohlađenu kremu dodajte omekšali maslac pomiješan s 5 dag štaub šećera. Sve dobro izmiksajte. U dobivenu smjesu dodajte 2-3 žlice izrađenog šlaga.

Pola kreme staviti na ohlađenu beze smjesu, a u drugu polovicu dodajte 10 dag mljevenih oraha. Kremu s umiješanim orahom stavite preko žute kreme. Na vrh stavite ostatak šlaga i po njemu pospite ostatak mljevenih oraha.

Prethodni članakNutella kolač
Sljedeći članakPasmine svinja za proizvodnju suhomesnatih proizvoda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.