Biskvit:

✦2 jaja

✦50 g šećera

✦50 ml ulja

✦100 ml mlijeka

✦korica od ½ limuna

✦125 g oštrog brašna

✦½ praška za pecivo

Priprema: Pjenasto umutiti jaja i šećer. Dodati ulje, mlijeko i koricu limuna, a zatim brašno pomiješano s praškom za pecivo. Smjesu uliti u kalup obložen papirom za pečenje dimenzije 30 x 20 cm i peći na 180 °C oko 20 minuta.

Preljev:

✦100 ml mlijeka

Priprema: Vruć biskvit preliti vrućim mlijekom.

Krema:

✦600 ml mlijeka

✦2 pudinga od vanilije

✦100 g šećera

✦2 kisela vrhnja (360 g)

Priprema: U 200 ml mlijeka razmutiti puding i šećer. Ukuhati u kipuće mlijeko i kuhati dok se ne zgusne. U vruće dodati vrhnje, dobro promiješati pa preliti po biskvitu. Staviti u hladnjak dok se priprema žele.

Žele:

✦500 g smrznutih malina

✦100 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦40 g škrobnog brašna (gustina)

Priprema: Maline prokuhati da se raspadnu, pro­pasirati ih da se odstrane koštice pa dodati vode do 500 ml tekućine. U malo tekućine razmutiti škrobno brašno, a ostatak sa šećerom zagrijati do vrenja. Ma­knuti s vatre i dodati razmućen gustin pa vratiti na laganu vatru i miješati do guste smjese. Vruće opre­zno preliti po kremi i dobro ohladiti.

Recept iz knjige Kolači za sve prigode


Prethodni članakRolice s vanilijom
Sljedeći članakCroissanti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.