Sandrine šnite. Izvrstan recept za tradicionalan kolač s finom kremom između sočnog biskvita spoja oraha i kave, savršen je izbor za svaku prigodu.

Za tijesto:

  • 6 jaja
  • 15 dag mljevenih oraha
  • 6 žlica šećera
  • 22 dag brašna
  • 12 žlica kuhane kave
  • 1 prašak za pecivo

Za kremu:

  • 3 dl mlijeka
  • 1 vanilin šećer
  • 20 dag šećera u prahu
  • 4 žlice oštrog brašna
  • 1 žumanjak
  • 20 dag margarina 

Priprema tijesta:
Pjenasto umutite žumanjke sa šećerom, dodajte kuhanu kavu, orahe i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Na kraju lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka. Pečeni biskvit prerežite i napunite kremom, odozgo tako đer premažite s malo kreme i prelijte čokoladnom glazurom. 

Priprema kreme:
Brašno i žumanjke umutite s malo mlijeka, te ukuhajte u preostalom mlijeku. U ohlađeno dodajte margarin pjenasto izrađen sa šećerom i vanilin šećerom. Tijesto premažite kremom i prelijte čokoladnom glazurom.

Recept iz knjige: Moji najbolji kolači

Prethodni članakKiflice od piva
Sljedeći članakŽuti polumjeseci
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.