Sastojci:
35 dag vučenog tijesta za savijaču
70 dag okruglih (ili duguljastih) plavih šljiva
15 dag keksića amareta + za posipanje
4 žlice kristal šećera
5 dag krupno narezanih badema
5 dag čokolade za kuhanje
2 žlice pekmeza od šljiva
cimet
maslac za mazanje
1 jaje
šećer u prahu za posipanje

Priprema:
Oprane šljive očistite i narežite. Na  vlažnu  krpu  stavite  list  tijesta,  obilno  namažite  otopljenim maslacem.  Pokrijte drugim listom, jednako namastite,  te duž duljeg  ruba nanesite pekmez, pospite polovicom  zdrobljenih keksa,  a na to rasporedite polovicu šljiva. Pošećerite ih te pospite cimetom  i  krupno  naribanom čokoladom. Savijte  i premjestite  na  maslacem  namazan lim. Tako načinite i drugu savijaču. Premažite ih malo razvodnjenim  tučenim  jajetom. Pecite 35  – 40 minuta u pećnici, zagrijanoj na 180° C. Pošećerite  i  pospite  dodatnim smrvljenim keksima.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMjera 103 IPARD programa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.