Zekoslav mrkva. Jednostavan, sočan i super brz recept za kolač od ribane mrkve na čaše, odličnog okusa s premazom od kremastog sira i šećera u prahu.

 width=

Sastojci (mjera je čaša od jogurta):
– 2 čaše oštrog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 4 jaja
– 1 i ½ čaša šećera
– 1 vanilin šećer
– 1 čaša ulja
– 1 čaša čvrstog jogurta
– 2 žlice mljevenih oraha ili lješnjaka
– ½ žličice cimeta ili začina za medenjake
– 3 čaše ribane mrkve

Premaz:
– 20 dag krem sira (npr. ABC)
– šećer u prahu po ukusu

Priprema:

Brašno prosijati i pomiješati s praškom za pecivo.

Jaja umutiti pjenjačom, dodati šećer i vanilin šećer, pa redom ostale sastojke, a na kraju brašno pomiješano s praškom za pecivo. Nakon svakog sastojka promiješati pjenjačom da se sastojci povežu.

Smjesu uliti u papirom za pečenje obložen kalup dimenzije 25 x 20 cm.

Peći u zagrjanoj pećnici oko 40 minuta na 180 °C. Pustiti kolač da se ohladi do mlakog u poluotvorenoj pećnici.

Priprema premaza: Krem sir pomiješati sa šećerom u prahu, pa premazati preko kolača.

 

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Prethodni članakPrekomurska gibanica
Sljedeći članakSutra počinje isplata 1,1 milijarde kuna avansa poljoprivrednicima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.